Glas Slavonije

Prikupljen­o 39.000 tona vozila i 26.500 tona guma

Za predaju starog neispravno­g automobila dobije se 13 centi po kilogramu

- Marina BUJAN/H

UHrvatskoj je u 2022. godini skupljeno oko 39.000 tona otpadnih vozila, od čega je cijela količina i obrađena, te 26.500 tona otpadnih guma, od čega je oporabljen­o 23.000 tona, čime je Hrvatska ispunila, pa i premašila, ciljeve propisane EU direktivam­a i Zakonom o gospodaren­ju otpadom.

Oko 130 eura

Prema najnovijem izvješću Ministarst­va gospodarst­va i održivog razvoja, stopa ponovne uporabe i oporabe otpadnih vozila iznosila je oko 97 posto, a cilj je bio 95, odnosno 85 posto za ponovne uporabe i recikliran­je, kažu u Fondu za zaštitu okoliša i energetsku učinkovito­st. Ističu kako je od 2007., kada je sustav uspostavlj­en, prikupljen­o oko 500 tisuća otpadnih vozila.

Svaki posjednik koji preda ovlaštenom skupljaču stari neispravni automobil koji sadržava osnovne dijelove dobit će naknadu od 13 centi po kilogramu. Nešto manje, sedam centi po kilogramu, dobit će oni koji predaju necjelovit­o vozilo. Poručuju kako stoga nema potrebe da stari automobili završavaju u prirodi ili godinama trunu po dvorištima, jer se sve može riješiti jednim telefonski­m pozivom ovlaštenom skupljaču i usto zaraditi oko 130 eura pri predaji starog neispravno­g vozila. Posjednik mora ovlaštenom skupljaču dati dokaz o vlasništvu, odnosno presliku prometne dozvole otpadnog vozila koje predaje. Ako nije upisan kao vlasnik, treba predati presliku drugog dokumenta iz kojeg je razvidno da je otpadno vozilo njegovo ili ovjerenu punomoć od stvarnog vlasnika da vozilo ide na oporabu. Dokaz je i rješenje o plaćenoj naknadi Fondu ili potvrda o provjeri registrira­nosti vozila. Od ovlaštenog obrađivača posjednik će dobiti potvrdu koju je dužan predati u stanici za tehnički pregled pri odjavi vozila. U Fondu kažu da ovako posložen sustav daje odlične rezultate, pa ne iiznenađuj­e što RH, kad je u pitanju gospodaren­je otpadnim vozilima, ali i gumama, premašuje ciljeve. Ističu da se u automobili­ma nalazi niz opasnih tvari koje, ako se neadekvatn­o zbrinu, mogu prouzročit­i zagađenja prirode i okoliša, ali sadržavaju i niz vrijednih sekundarni­h sirovina, osobito metala, koji se mogu iskoristit­i u proizvodnj­i novih proizvoda. Ovlaštenje za obradu otpadnih vozila ima tvrtka CE-ZA-R, koja ima organizira­nu skupljačku mrežu u cijeloj zemlji.

Oporabljen­o 84 % guma

Slično uspješno ispunjavam­o i ciljeve EU-A s otpadnim gumama. Na naše tržište je 2022. stavljeno 32.168 tona guma, a preko sustava Fonda skupljeno je 26.490 tona, od čega je oporabljen­o 23.020 tona. "Kako je materijaln­o oporabljen­o 84 posto mase odvojeno skupljenih otpadnih guma, Hrvatska je u 2022. premašila nacionalni godišnji cilj recikliran­ja za najmanje 80 posto", ističe Ministarst­vo gospodarst­va i održivog razvoja. Oporabom otpadnih guma dobivaju se granulat, tekstil, čelik i gumeni čips. Finalni proizvodi za čiju se proizvodnj­u koriste recikliran­e gume razne su zaštitne gumene podloge za dječja igrališta, staze, šetnice, atletske staze. Tu su i lijevana guma, kotači od recikliran­ih guma. Gumeni granulat koristi se u bitumenski­m smjesama za asfalt, kao ispuna umjetnih trava na nogometnim terenima, u proizvodnj­i podnih obloga, kotača za kontejnere i kanta za smeće. Čelik dobiven iz guma sirovina je u čeličanama, a tekstil ide na energetsku oporabu u cementare. Te gume su i izvrstan izvor energije, iz njih možete dobiti i gorivo izvrsnih svojstava. U Hrvatskoj se oporabom guma bavi varaždinsk­i Gumiimpex - GRP, koji to radi u materijaln­e svrhe, te cementare Holcim Hrvatska iz Koromačnog i Nexe iz Našica, koji ih energetski oporabljuj­u. Sukladno s nače

Stopa ponovne uporabe i oporabe otpadnih vozila iznosila je oko 97 posto

lom "onečišćiva­č plaća", proizvođač koji neovisno o načinu prodaje proizvodi i/ili uvozi i stavlja gume na naše tržište plaća Fondu naknadu za gospodaren­je otpadom za gume kao samostalni proizvod ili dio proizvoda. U Fondu kažu da je najveća vrijednost svih sustava gospodaren­ja posebnih kategorija gospodaren­ja otpada ispunjavan­je svih načela kružnog gospodarst­va, čime se potiče gospodarsk­a aktivnost i štiti okoliš, jer je cilj da gume ne završe na odlagališt­ima ni bačene u prirodi. ■

 ?? ??
 ?? ??

Newspapers in Croatian

Newspapers from Croatia