Vršnjački sukob treba razlikovati od nasilja

Raste broj pritužbi za vršnjačko nasilje u školama, no dio je preuveličan ili neutemeljen jer je riječ o banalnim sukobima

Na poziv ravnateljice Osnovne škole "Mijat Stojanović" iz Babine Grede, Đurđice Babić, koja je organizirala stručni skup o temi "Zašto je teško raditi u školi?", savjetnica pravobraniteljice za djecu Sanja Vladović održala je izlaganje "Vršnjačko nasilje u školama – perspektiva pravobraniteljice za djecu" za učitelje i stručne suradnike škola iz Babine Grede, Štitara, Rokovaca-andrijaševaca i Vinkovaca. Iako odgojno-obrazovni sustav unazad nekoliko godina ulaže snažnije napore u prevenciju i suzbijanje nasilja među djecom, učinci poduzetih mjera nisu zadovoljavajući, o čemu svjedoči i rast prijava. Ured pravobraniteljice za djecu i u 2022. zaprimio je dvostruko više pritužbi nego godinu ranije. To, pak, napomenula je Vladović, ne upućuje neizbježno i na stvarni porast vršnjačkog nasilja, nego na povećanu osjetljivost roditelja i institucija na takve događaje.

Neutemeljeno

Uočeno je da roditelji često ne razlikuju vršnjački sukob od vršnjačkog nasilja, što je vrlo bitno jer uvjetuje razinu intervencije. Dio je pritužbi preuveličan ili neutemeljen, no pojedini roditelji i nakon što se utvrdi priroda sukoba inzistiraju na tome da je riječ o nasilju i da je njihovo dijete žrtva, te traže stroge sankcije za "zlostavljača". A postupanje škole koje nije u skladu s njihovim očekivanjem doživljavaju kao propuste, pa i djelatnike prijavljuju raznim institucijama. Stoga je, poručila je savjetnica pravobraniteljice za djecu, potrebno roditelje uputiti i educirati što su sukobi koji se rješavaju na razini škole, a što je nasilje koje traži uključivanje drugih institucija, što iscrpljuje sve njihove resurse, i tu se mora napraviti razlika. "Nisu sve pritužbe našem uredu osnovane, često je riječ samo o incidentima i jednokratnim sukobima koji ne zaslužuju uključivanje policije ili čak predsjednika, kojemu se pojedini roditelji također obraćaju", ustvrdila je. Često se susreću i s pritužbama za banalne vršnjačke sukobe, što se rješava na razini škole stručnim i preventivnim djelovanjem, ili za neke incidente koji, kako je kazala, zaista ne zaslužuju uključivanje policije ili Centra za socijalnu skrb, primjerice djeca se gađala kestenjem ili jedan učenik drugoga pogodio gumicom. Djeca ih ponekad trebaju sama riješiti, a ponekad oni zahtijevaju uključivanje stručnjaka u školi koji imaju kompetencije, znanje i vještine za rješavanje sukoba među djecom.

Sve više online nasilja

Kada je pak riječ o nasilju, to je najvećim dijelom fizičko nasilje među djecom i online nasilje, koje je usko povezano, vrijeđanje, ponižavanje, upućivanje ružnih riječi, isključivanje iz skupine, nedopuštanje da sudjeluje u njezinu radu. Kad škole procijene da je riječ o nasilju na koje treba reagirati, onda moraju primijeniti propise, protokol i svoje interne pravilnike o postupanju u takvim slučajevima i o njima izvijestiti druge institucije. Nerijetko je riječ i o nanošenju ozljeda, pa se uključuje i zdravstveni sustav i policija koja procjenjuje ima li nasilje elemente prekršaja ili kaznenog djela.

Vladović zaključuje da je potrebno osnažiti prosvjetne djelatnike da budu sigurni u svoje profesionalne kompetencije i odluke te da argumentirano mogu reći da je riječ o jednokratnom incidentu ili sukobu koji nema težinu vršnjačkog nasilja. Pojedini prosvjetni djelatnici nisu dovoljno educirani, neki se ne osjećaju dovoljno osnaženi, pa da bi udovoljili roditeljima, neki djelatnici ne rade adekvatnu procjenu, ne postupaju sukladno pravilima struke i pravilima komunikacije s djecom i ne rade svoj posao na način kako bi trebalo. Sve se rješava na pojedinačnoj razini, rade se pojedinačne procjene interesa svakog djeteta, tako da je važno da sam sustav odradi sve po zakonu i pravilima struke. ■

ukratko

Valerije, Zdravko

⬤ Na današnji je dan spomendan svetoga Valerija, biskupa u Trieru. Živio je potkraj 3. i početkom 4. stoljeća. ⬤ Valerije dolazi od latinskoga oblika imena Valerius. U korijenu je latinski glagol valeo - biti jak, krepak, snažan, zdrav. Od osnovnoga imena granaju se hrvatske inačice u muškom i ženskom obliku: Valerijan, Valerio, Valko, Valeria, Valerika, Valerijana, Valera... Uz svetačka imena Valerije i Valerija kalendar redovito donosi hrvatske prijevode Zdravko i Zdravka.