Čak ni samo poneka čašica alkohola nije “dobra za srce”

Ni jedna razina konzumacije alkohola nije povoljna za kardiovaskularno zdravlje

Prekomjerna se konzumacija alkohola općenito smatra uzrokom povećanja rizika od kardiovaskularnih bolesti (KVB). Međutim, postoji rasprava o tome je li niska do umjerena konzumacija alkohola zapravo korisna za kardiovaskularno zdravlje, kako su izvijestile neke prijašnje studije. Osobe koje konzumiraju male i umjerene količine alkohola pokazale su u opservacijskim studijama niži rizik od kardiovaskularnih bolesti. Međutim, moguće je da je ta očita korist od alkohola zapravo rezultat drugih čimbenika životnog stila, primjerice mediteranskog tipa prehrane, koji egzistiraju s niskom ili umjerenom konzumacijom alkohola te su i sami povezani s boljim zdravljem. Iako opservacijske studije često pokušavaju prilagoditi neke od tih čimbenika, ni jedna studija ne može ispraviti svaku moguću relevantnu varijablu, što ostavlja otvorena vrata zavaravajućim učincima.

Viši unos - veći rizik

Randomizirane kontrolirane studije (RCT) omogućuju veću kontrolu nad varijablama povezanim s konzumacijom alkohola, ali te su studije teške za provedbu kod konzumacije alkohola. Prvenstveno učinci niske i umjerene konzumacije alkohola, u usporedbi s apstinencijom, na rizik od kardiovaskularnih bolesti mogu biti dovoljno maleni da između skupina treba proći mnogo godina kako bi se pokazala značajna razlika, što bi zahtijevalo studije koje traju desetljećima, a to bi bilo preskupo. Drugo, Rct-ovi koji proučavaju uporabu alkohola vjerojatno bi prekršili značajna etička načela, s obzirom na zdravstvene rizike povezane s konzumacijom alkohola. Studija objavljena 2022. godine u JAMA riješila je taj problem s pomoću takozvane Mendelove randomizacije. Mendelova randomizacija metoda je koja se koristi kako bi se prevladale zamke opservacijskih istraživanja, uključujući utjecaj zbunjujućih varijabli bez provođenja randomiziranog istraživanja. Ona se koristi genskim varijantama povezanim s određenom izloženošću (u ovom slučaju konzumacijom alkohola) kao zamjenskom mjerom za tu izloženost. Genske su varijante slučajno raspoređene u populaciji, pa je korištenje tim varijantama umjesto konzumacijom alkohola u biti "prirodno" randomizirano ispitivanje.

Istraživanje koje su 2022. proveli Biddinger i suradnici koristilo se upravo Mendelovom randomizacijom kako bi se procijenio odnos konzumacije alkohola i rizika od kardiovaskularnih bolesti. Istraživači su se koristili podatcima od 371.436 pojedinaca iz UK Biobank baze i pratili te pojedince tijekom desetogodišnjeg razdoblja kako bi utvrdili buduću pojavnost kardiovaskularnih bolesti. Ishodi koji su bili obuhvaćeni uključivali su hipertenziju, koronarnu bolest srca, infarkt miokarda, moždani udar, zatajenje srca i fibrilaciju atrija (srčana aritmija koja može prouzročiti srčano zatajenje i moždani udar).

Razine konzumacije alkohola bile su podijeljene na laganu (>0 - 8,4 pića/tjedan), umjerenu (>8,4 - 15,4 pića/tjedan), tešku (>15,4 - 24,5 pića/tjedan) i zloupotrebljavajuću konzumaciju alkohola (>24,5 pića/tjedan).

Za razliku od nalaza mnogih prijašnjih opservacijskih studija, Biddinger i suradnici otkrili su da je bilo koja razina izloženosti alkoholu povezana s povećanim rizikom od kardiovaskularnih bolesti. Autori su primijetili da je svako povećanje konzumacije alkohola povezano s 30 % većim rizikom od hipertenzije tijekom desetogodišnjeg praćenja i s 40 % većim rizikom od koronarne bolesti srca. Tendencija povećanja rizika zadržala se i za infarkt miokarda, moždani udar i zatajenje srca, ali ti rezultati nisu postigli statističku značajnost. Čak i u skupini laganih konzumenata alkohola svako povećanje unosa alkohola za jedno piće dnevno znatno je povećalo rizik od hipertenzije, za 30 %, i koronarne bolesti srca, za 70 %. Ti rezultati, čini se, opovrgavaju teoriju da su niske razine konzumacije alkohola korisne za kardiovaskularno zdravlje i pokazuju da je zapravo suprotno - čak i niska konzumacija može biti štetna.

Vrijedi bar smanjiti

No priča tu nije završila. Autori su zatim proveli testove za nelinearnost u odnosu upotrebe alkohola i rizika od kardiovaskularnih bolesti te otkrili da povećanje unosa ne utječe jednako na rizik među različitim skupinama konzumenata alkohola (lagani, umjereni, teški i zloupotrebljavajući). Konkretno, dok svako povećanje unosa alkohola od jednog pića dnevno među laganim konzumentima povećava izglede za hipertenziju i koronanarnu bolest srca za 30 % odnosno 70 %, isto takvo, postupno povećanje podiže rizik za hipertenziju i koronarnu bolest srca u umjerenih konzumenata za 70 % odnosno 80 %. U skupini zloupotrebljavajućih konzumenata (>24,5 pića/tjedan) povećanje od jednog pića dnevno povećalo je rizik od hipertenzije za 160 % i rizik od koronarne bolest srca za čak 470 %, što će reći da rizik od kardiovaskularnih bolesti raste eksponencijalno s progresivnim razinama konzumacije alkohola. Za razliku od mnogih epidemioloških studija, rezultati Biddingera i suradnika pokazuju da ni jedna razina konzumacije alkohola - koliko god malena bila - nije korisna za kardiovaskularno zdravlje. Također, govori nam da osobe koje konzumiraju alkohol u niskim količinama doista imaju povećan rizik od kardiovaskularnih bolesti u usporedbi s onima koje apstiniraju, ali da je taj porast relativno malen i može se ublažiti ili nadoknaditi drugim čimbenicima. Drugo, činjenica da rizik eksponencijalno raste s progresivno većom konzumacijom alkohola znači da je obrnuto također istinito: rizik eksponencijalno opada s progresivno nižom konzumacijom alkohola.

To opažanje možda izgleda očito, ali trebalo bi ohrabriti svakoga tko želi smanjiti unos alkohola jer studija pokazuje da znatno smanjenje rizika od kardiovaskularnih bolesti ne zahtijeva potpunu apstinenciju od alkohola. Za one koji konzumiraju velike količine čak i male redukcije unosa mogu imati golem učinak u smanjenju rizika od hipertenzije i koronarne bolest srca. Primjerice, prema rezultatima Biddingera i suradnika, osoba koja popije, recimo, tri čaše vina dnevno (21 piće tjedno) može smanjiti svoj rizik za više od dvije trećine samo prelaskom na dvije čaše dnevno (14 pića tjedno) - promjena koja se čini beznačajnom u usporedbi s potpunim izbjegavanjem alkohola, što mnogi smatraju teškim ili čak nemogućim zbog postojećih društvenih normi. Dakle, ukupno, nalazi ovog istraživanja nude upozorenje i poticaj. Iako ni jedna razina konzumacije alkohola nije povoljna za kardiovaskularno zdravlje, rizici pri niskim razinama unosa su maleni, a koristi od smanjenja unosa čak i uz umjereni unos mogu biti značajne. ■