Hrvatska kr korištenjem jeftini popu
“Imamo posve drukčiji profil migr
Pitanja ilegalnih i legalnih migracija bit će neizostavne teme ovogodišnjih preizbornih kampanja na europskoj i nacionalnoj razini, a oni koji će ih pokušati nametnuti uglavnom dolaze iz redova krajnje desnice i antieuropskih populističkih stranaka.
Skretanje pozornosti
Tom se temom već neko vrijeme u Hrvatskoj bave stranke poput Mosta i Domovinskog pokreta, šireći povremeno i dezinformacije radi stvaranja straha i nesigurnosti među građanima u pokušaju prikupljanja političkih poena i novih glasova. Politički analitičar Pero Maldini kaže kako je to u Europi već viđena, ali krajnje populistička retorika, koju krajnja desnica na određeni način potiče podižući strah od "drugih i drukčijih", a "najbolji drugi i drukčiji" su im za to migranti, jer se razlikuju po svom izgledu, ljudi su koji dolaze iz drugih kultura, sporije se integriraju u ta društva, a pitanje je i koliko se uopće integriraju i koliko im ta društva to dopuštaju. Primjerice, dodaje, kriminalna djela koja, recimo, počine migranti pod daleko su većim povećalom nego sva druga nedjela koja počine pripadnici lokalnog stanovništva na nekom području. Tako da je cijeli Zapad, a što ima veze i s energetskom krizom, sigurnosnom ugrozom zbog rata i padom kupovne moći, na neki način zahvaćen neizvjesnošću među stanovništvom, gdje je takve teze lakše poticati.
“To je klasično skretanje pozornosti građana na nešto što objektivno nije opasnost i nije uzrok postojećih problema. Kod ljudi koji su 'već načeti' cijelom tom situacijom, prije svega socioekonomskom krizom, bez dovoljno informacija i razumijevanja migrantske situacije, radikalna desnica to iskorištava kako bi pojačala strah i već postojeću neizvjesnost, nastojeći poentirati isključivo za sebe i svoje dnevnopolitičke interese. Ako govorimo i o predizbornoj situaciji, tu nastoje steći određene političke bodove. Postavljaju se kao neki branitelji nacionalnih interesa i identiteta od tobožnje ugroze od stranaca, koji će, kako tumače, ugroziti našu kulturu i identitet", kaže Maldini. Kaže kako u Hrvatskoj imamo posve drukčiji profil migranata nego što ga ima, primjerice, Njemačka. Prema njegovim riječima, Hrvatska je prošle godine izdala približno 150.000 radnih dozvola jer naše gospodarstvo, prije svega uslužne djelatnosti - turizam, kao i građevinarstvo, vapi za radnom snagom. Budući da su "bazeni regije", koji su nam tradicionalno bili izvor radne snage, već neko vrijeme iscrpljeni, agencije za zapošljavanje jednostavno transferiraju ljude koji dolaze iz Nepala, Filipina, Pakistana i drugih zemalja, tumači. Ali je to, naglašava, vrlo mali broj ljudi, koji je usto u Hrvatskoj privremeno, bez svojih obitelji i nema namjeru ostajati te gleda prvu priliku kako bi otišao dalje na Zapad, gdje će biti bolje plaćen.
“Dakle, to je namjera naše desnice, da zapravo jeftino, kopirajući radikalnu desnicu u zapadnoj Europi, pokuša ukazati na nekakvu opasnost koja objektivno - ne postoji. Mi jesmo na ruti kojom ilegalni migranti prolaze, no hrvatska policija i u njihovu zaustavljanju ima uspjeha, o čemu svjedoči broj uhvaćenih krijumačara. Stoga, to je itekako pod kontrolom i do