U EU-U dnevno nestane oko 800 gospodarstava

Wojciechowski: Suočeni smo s pitanjem osiguranja hrane za buduće generacije

Upromijenjenim okolnostima, osobito krizama prouzročenim ratovima, suočeni smo s pitanjem sigurnosti hrane za buduće generacije u dugoročnoj perspektivi. Europska unija (EU) samodostatna je u većini prehrambenih proizvoda. Pritom je trenutačno najveći izvoznik hrane u svijetu. U 2022. godini ostvaren je višak izvoza za 60 milijardi eura u odnosu prema uvozu. No uz krize kao što su ratovi imamo i druge signale da bismo trebali biti svjesni rizika sigurnosti hrane. Između 2010. i 2020. godine izgubili smo tri milijuna poljoprivrednih gospodarstava. Svaki dan u Europskoj uniji nestane 800 poljoprivrednih gospodarstava. Istaknuo je to prigodom nedavnog predstavljanja Zajedničke poljoprivredne politike (ZPP) u izravnoj internetskoj vezi i uz prijenos uživo na saborskom kanalu Youtubea europski povjerenik za poljoprivredu Janusz Wojciechowski, dodavši kako je u istom desetljeću u Hrvatskoj nestalo 90.000 poljoprivrednih gospodarstava (2010. - 233.000; 2020. - 143.000). U istome je razdoblju u EU-U izgubljeno 1,5 milijuna hektara poljoprivrednog zemljišta, a u Hrvatskoj je njegova površina povećana za oko 1 posto. Povjerenik Wojciechowski glavne je smjernice ZPP-A vezane uz održivu poljoprivredu, uz osvrt na doprinos pčelarstva proizvodnji hrane i na perspektivu razvoja ekološke poljoprivrede, predstavio na 120. sjednici Odbora za poljoprivredu.

Ambiciozni ciljevi

Predsjednica saborskog Odbora za poljoprivredu Marijana Petir uvodno je ocijenila kako su smjernice i planovi europske zelene politike ambiciozni. – Kako nas ti ambiciozni ciljevi ne bi odveli u neželjenom smjeru i doveli u pitanje opstojnost poljoprivredne proizvodnje u pojedinim državama članicama, potrebno je prepoznati i vrednovati polazne osnove svake države, kako bismo znali procijeniti tko će podnijeti koliki teret na putu zelene tranzicije. Hrvatska upotrebljava manje pesticida i mineralnih gnojiva od prosjeka EU-A, po biološkoj raznolikosti u samom je svjetskom vrhu, Hrvatska je usto ponoproračun povećan za 22 milijarde eura. I za Hrvatsku je sedmogodišnja omotnica za poljoprivredu s 3,8 milijardi eura povećana na gotovo pet milijardi.

Wojciechowski smatra da je uz prvi stup (izravna plaćanja) i drugi stup (ruralni razvoj) potreban treći stup ZPP-A, koji bi podupirao poljoprivrednike u kriznim vremenima, što je Statutarna komisija, međutim, odbila.

Za pčelarstvo u europskom proračunu postoje strateški planovi i izravne potpore, a godišnje financiranje tog sektora od 2020. povećano je s 40 na 60 milijuna eura. Riječ je o stopostotnom povećanju, imajući u vidu ukupni zbroj s nacionalnim financiranjem. Sunčana Pešak iz Hrvatskog saveza udruga ekoloških proizvođača osvrnula se na težak suživot ekoloških pčelara s konvencionalnim pčelarima. I predsjednik Hrvatskog pčelarskog saveza Dražen Kocet skrenuo je pozornost na probleme 10.000 hrvatskih pčelara; neodrživost stacionarnog pčelarstva, nelojalnu konkurenciju, dampinške cijene, klimatske promjene... Ružica Vukovac ne vjeruje da hrvatski poljoprivednici mogu preživjeti od predviđenog iznosa omotnice za idućih pet godina, s čime se složio i potpredsjednik Ceha poljodjelstva i slatkovodnog ribarstva Hrvatske obrtničke komore Mato Brlošić, spomenuvši velike zahtjeve europske politike, osobito glede zaštite okoliša, te visok porast cijena i niske potpore. ■