Isplati se prodaja na kućnom pragu, moru, u Zagrebu

Baranjska pčelarska udruga okuplja približno 130 aktivnih i pedesetak pridruženih članova

Približno 130 aktivnih članova te 50-ak pridruženih Pčelarsku udrugu Baranja čini jednom od najmnogočlanijih udruga te vrste u ovom dijelu Hrvatske, pa i šire.

Upravo relativno velik broj pridruženih članova dokaz je da je kraj između Dunava, Drave i Mađarske primamljiv pčelarima.

- Pridruženi su članovi oni čija je matična udruga negdje drugdje, a u Baranji su im pčele ili ih doseljavaju. Godišnje ovdje stiže više od 100 kontejnera, što je respektabilna brojka. Najviše ih doseljava na suncokret i repicu - objašnjava Stipan Kovačić, predsjednik Pčelarske udruga Baranja, naglašavajući kako svi mogu biti zadovoljni prošlogodišnjim medenjem suncokreta. No, nastavlja, glavna baranjska paša odnosi se na bagrem, a ona je podbacila. Stoga prošlu godinu sigurno neće pamtiti po dobrom. Nakon blage zime, početkom travnja zaredali su mrazovi koji su uništili voćnu pašu i napravili štete, nije bilo koštuničavog voća, a stradao je i bagrem koji ''nosi'' 50 posto meda.

- Svibanj je bio kišovit i hladan. Dok je bagrem dva tjedna cvao, pčele su mirovale u košnicama i gotovo da nisu mogle izlaziti jer temperature tada nisu prelazile 18 stupnjeva - podsjeća Kovačić, dodajući kako je tek u lipnju granulo sunce, pa je većina meda pokupljena od suncokreta i lipe. Globalno, tvrdi, mogu biti tek relativno zadovoljni. I baranjski pčelari najviše problema imaju s tržištem. Globalizacijska ukrajinska cijena meda koja se kreće između 1,8 i 3,5 eura, neisplativost proizvodnje meda za veleprodaju, trgovački lanci… samo su neki od problema s kojima se susreću. - Isplati se samo ono što možemo prodati na kućnom pragu ili plasirati na more odnosno u Zagreb, gdje su cijene meda daleko veće nego u Baranji. Mi ga prodajemo po cijeni od 6,5 do 10 eura, ali najviše meda prodamo po cijeni koja se kreće od 7 do 8 eura - tvrdi Kovačić.

Pčelari su zadovoljni poticajima ostvarenim posredovanjem države, odnosno iz EUA, za nabavu košnica, vrcaljki i ostale opreme. Kovačić ističe i potpore koje medari iz Belog Manastira ostvaruju kroz Program potpora poljoprivredi Grada Belog Manastira, koji se sastoji od nekoliko mjera, među kojima je i ona zanimljiva pčelarima. Ipak, upozorava mlade pčelare da se ne zalijeću pri pokretanju ovog posla ulažući mnogo novca zbog kasnijeg eventualnog odustajanja. Baranjski pčelari godišnje proizvedu, sukladno broju prijavljenih košnica, približno 150 tona meda. ■