Članstvo u euro daljnji rast plać su se ekonomsk

Guverner HNB-A: Pokazalo se da je upravo u kriznim

Članstvo Hrvatske u eurozoni povoljno će utjecati na tržište rada te daljnji rast plaća kao i na otvaranje novih radnih mjesta. Istaknuo je to u utorak premijer Andrej Plenković na konferenciji "Godina dana s eurom u Hrvatskoj", koju je organizirala Hrvatska narodna banka (HNB), pri čemu je podsjetio na izazovan put koji je Hrvatska prošla na putu do članstva u eurozoni.

Otpornost

Plenković je istaknuo da je to članstvo novi razvojni zamah. Podsjetio je da je 2016. BDP u apsolutnom iznosu dosezao 47 milijardi eura, procjene govore da je s krajem 2023. narastao na oko 75 milijardi eura, a BDP po stanovniku trebao bi se približiti 20 tisuća eura. S druge strane, 2016. godine iznosio je 11,5 tisuća eura. "To je toliko moćno i mjerljivo da vidimo kakvi su sve efekti ovakvih strateških iskoraka na koje smo se odlučili 2016. Onda nije ni čudo da smo među 38 naprednih gospodarstava svijeta", poručio je predsjednik Vlade. Rekao je da je uvođenjem eura Hrvatska postala i otpornija na vanjske šokove i krize, a da je članstvo u eurozoni i šengenskom prostoru, uz najviši investicijski kreditni rejting u povijesti i "vrlo pristojnu" stopu poreza na dobit, i ključna referenca za potencijalne strane ulagače.

Plenković je podsjetio da se ulazak Hrvatske u eurozonu odvijao u uvjetima najviše inflacije, no i rekao da je, prema analizi Europske komisije, zamjena kune eurom utjecala na rast inflacije za samo oko 0,4 postotna boda. Iznio je i podatke o inflaciji u proteklih sedam godina. Kumulativno, od listopada 2016. do studenog

Guverner Vujčić rekao je da su kamatne stope, i na stambene kredite građanima i na kredite poduzećima, prvi put u povijesti u “potpuno usporedive”, pa čak i “apsolutno niže” u određenim segmentima od prosječnih kamatnih stopa u europodručju, a “znatno niže” nego u usporedivim zemljama izvan europodručja. “Od početka karijere slušam pitanja kada će kamatne stope u Hrvatskoj biti kao u Njemačkoj. Evo, konačno i jesu takve, čak i niže u nekim segmentima. To ne bi bilo moguće bez uvođenja eura, to je jasno”, izjavio je Vujčić. Primjerice, prosječna kamatna stopa na stambene kredite u Hrvatskoj iznosi 3,64 posto, u Njemačkoj 4,22 posto, a u europodručju u prosjeku 4,05 posto. Vujčić je naveo i primjer Mađarske, koja nije u eurozoni, a u kojoj prosječna kamatna stopa na stambene kredite iznosi 8,76 posto.

PROJEKT UVOĐENJA EURA USPJEŠNO JE ZAKLJUČEN