Zoni nosi i a, ostvarile e koristi
Vremenima jako važno imati euro
2023. inflacija je iznosila 28,6 posto, a u tom je razdoblju prosječna mirovina porasla za 54 posto, prosječna plaća za 61, a minimalna plaća za 103 posto. No, kako je napomenuo, inflacija je najsnažnije porasla u razdoblju od srpnja 2021. do listopada 2022., zbog rasta cijena energenata, dakle u trenucima energetske krize i ruske agresije na Ukrajinu, kada Hrvatska još nije bila dio eurozone. No u posljednjih 12 mjeseci inflacija je znatno usporila, tako da euro nije bio njezin uzrok, ocijenio je premijer. Da je euro uzrok inflacije, argumentira Plenković, onda bi zemlje izvan eurozone imale manju inflaciju od Hrvatske, a ne veću, kao što je uglavnom slučaj, osim Švedske i Danske.
Premijer je poručio da je Hrvatska ostvarila sve što je planirala, a preostaje joj još članstvo u OECD-U, u koji bi prema Plenkovićevoj računici Hrvatska trebala ući u prvom tromjesečju 2026. godine. Pritom, Hrvatska je očuvala političku, ekonomsku, financijsku i socijalnu stabilnost, zahvaljujući i politici državnog intervencionizma. Plenković je istaknuo i "itekako dobro" korištenje financijskih poluga velikih europskih sredstava, pri čemu je izdvojio i Nacionalni plan oporavka i otpornosti (NPOO), u čijem je korištenju Hrvatska među "najboljima i najbržima".
Manji troškovi
Naglasio je i da je ovo godina "demokratskih izazova" u kojoj će "pola čovječanstva" izići na izbore, između ostalog i EU, pa i Hrvatska."to znači da sve ovo što radimo predstavljamo ljudima zbog kojih to radimo", poručio je Plenković, istaknuvši da je ulazak u eurozonu jedan od strateških i formatirajućih za hrvatsko društvo i narod. Zaključno je naglasio tri temeljna cilja za Hrvatsku u ovom desetljeću i poslije. Mora imati političku stabilnost, biti ekonomski snažna te društveno solidarna. Guverner HNB-A Boris Vujčić ocijenio je da je projekt uvođenja eura u Hrvatskoj uspješno zaključen, i to u najkraćim mogućim rokovima, a da su se očekivane ekonomske koristi od prelaska na euro u cijelosti ostvarile. Vujčić je poručio da je euro hrvatsko gospodarstvo učinio snažnijim i otpornijim, što je posebno došlo do izražaja u kriznim uvjetima u kojima je uvođen. "Pokazalo se da je upravo u kriznim vremenima jako važno imati euro, koji je pomoć da se te krize lakše prebrode", rekao je guverner. Kriza se očitovala i u visokoj inflaciji, snažnom monetarnom zatezanju, kao i izraženim geopolitičkim napetostima i neizvjesnostima, no unatoč svim specifičnim okolnostima projekt uvođenja eura je uspješno zaključen, izjavio je Vujčić, ocijenivši i da su upravo takve okolnosti učinile neke od pozitivnih učinaka još većima i važnijima. Govoreći o tim pozitivnim učincima, Vujčić je na prvom mjestu naglasio uklanjanje tečajnog rizika, što se u cijelosti i ostvarilo, pri čemu dug svih sektora u inozemnoj valuti iznosi samo oko pola milijarde eura, a prije uvođenja eura iznosio je 77 milijardi eura. Zbog toga je smanjena i premija rizika države, a ujedno i "ograničen prijenos globalno viših kamatnih stopa na domaći financijski sustav", istaknuo je Vujčić. Tako su, sukladno očekivanjima, troškovi zaduživanja u Hrvatskoj niži nego što bi bili da je ostala izvan eurozone. ■