Izvoz je ORIJENTIRAN Prema Cefta-i
tara, a s obzirom na to da se u istoj godini ukupna površina vinograda smanjila za 323 hektara, znači da je lani posađeno 212 hektara novih. Vinogradarska regija s najvećim površinama i najvećom proizvodnjom vina je Slavonija i hrvatsko Podunavlje. Vinogradarska regija nalazi se u pet slavonsko-baranjskih županija, s iznimkom vinogorja Daruvar, koje je u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji. Pet slavonskih županija na kraju 2023. godine imalo je 5793 hektara vinograda. Obrađivala su ih 2743 poljoprivredna gospodarstva. U odnosu prema kraju 2022. godine površina vinograda smanjila se za 39 hektara, a od 2017. godine za 244 hektara. Smanjio se i broj poljoprivrednih gospodarstava koja se bave vinogradarstvom. Prije šest godina bilo ih je 3383, a na kraju prošle godine 2743. Potvrda o smanjenju površina pod vinogradima stiže i iz Baranje.
- Nemam točnih podataka, ali sigurno je kako je u posljednjih desetak godina mnogo vinograda iskrčeno u Baranjskom vinogorju - tvrdi Ivan Gerštmajer, predsjednik Udruge vinogradara Baranje.
Nešto je novih, nastavlja, ipak podignuto, ali je omjer na stra
Prema privremenim podacima DZS-A, u razdoblju od siječnja do lipnja 2023. godine uvezeno je vina u vrijednosti od 21,9 milijuna eura, što je povećanje za 8,7 % u odnosu prema istom razdoblju 2022. godine. U prvih šest mjeseci 2023. izvezli smo vina u vrijednosti od 9,8 milijuna eura, što je povećanje za 6,4 % u odnosu prema istom razdoblju 2022. godine. U razdoblju od siječnja do lipnja 2023. godine u segmentu vina ostvarena je negativna vanjskotrgovinska bilanca, odnosno deficit od 12,1 milijun eura. RH najviše vina uvozi (promatrano vrijednosno) iz država članica EU-A, 71,5 %, a iz država članica CEFTA-E uvoz iznosi 27,3 %. No izvoz je orijentiran prema država članicama CEFTA-E. ni iskrčenih. Upitan za razloge, ističe kako je najveći problem u mlađim ljudima koji se ne žele baviti vinogradarstvom. Navodi primjer jednog starijeg vinogradara iz Suze koji je upravo zbog tih razloga odlučio povaditi vinograd koji je bio star samo desetak godina. - Znam i za još neke vinogradare koji se ovim poslom više neće baviti, pa će vjerojatno biti novih krčenja ili će ih, u krajnjem slučaju netko kupiti - priča. Dodaje kako Hrvatska uvozi velike količine vina koje je često jeftinije nego domaće. Razlozi su, objašnjava, jeftinija radna snaga nego što je kod nas (poput Južnoafričke Republike ili Makedonije, primjerice), te relativno male površine pod vinogradima.
Oscilacije
- Neke talijanske regije veličine Baranje imaju po 30-ak tisuća hektara vinograda, a cijela Hrvatska tek nešto više od 17.000 hektara - podvlači Gerštmajer. U cijeloj priči oko hrvatskog vinogradarstva tijekom proteklih godina jedna je zanimljiva činjenica na koju podsjeća i Mikulić.
- Zanimljivo je kako prijavljena proizvodnja vina ne pokazuje poseban pad. Količine proizvedenog vina, doduše, osciliraju, ali velikim dijelom zbog vremenskih prilika koje tijekom godine utječu na proizvodnju. Primjerice, u vinskoj 2019. godini (vinska 2019. godina počinje 1. kolovoza 2019. i završava 31. srpnja 2020.) u Hrvatskoj je proizvedeno 524,6 tisuća hektolitara vina. U vinskoj 2020. godini proizvedeno je 660 tisuća hektolitara, u vinskoj 2021. - 525,8, a u vinskoj 2022. - 560,8 tisuća hektolitara vina. Čak i u 2016. vinskoj godini, kada su naši vinogradari imali 8,5 milijuna trsova više nego danas, bila je prijavljena proizvodnja 613,3 tisuće hektolitara vina. U pet slavonskih županija 356 podnositelja prijavilo je u vinskoj godini 2022. proizvodnju 41.029 tona grožđa i 273,6 hektolitara vina. U vinskoj godini 2021. ukupno 356 podnositelja prijavilo je proizvodnju 38.257 tona grožđa i 254,6 hektolitara vina. U vinskoj godini 2016. ukupno je 409 podnositelja prijavilo proizvodnju 41.550 tona grožđa i 278,2 hektolitra vina - podvlači Mikulić. ■