Premijer: Prava su žrtava važnija od senzacionalizma
Nema kaznenog djela ako je informacija objavljena u “pretežitom javnom interesu”
Ovo nije posljedica bilo čijeg političkog pritiska, niti medija, niti opozicije, niti nekih međunarodnih aktera, već je potreba Vlade da ukloni pogrešne i zlonamjerne interpretacije i teze o tome da ovaj članak ograničava pravo javnosti da bude informirana o predmetima od javnog interesa. Rekao je to premijer Andrej Plenković na sjednici Vlade, o izmjenama u Kaznenom zakonu vezanima uz odredbu u vezi s curenjem informacija iz istraga.
“Demokratski standard"
Istaknuo je da je dodavanje novog stavka - koji se odnosi na pretežiti javni interes, odnosno da nema kaznenog djela ako je informacija objavljena radi zaštite žrtve kaznenog djela, u interesu obrane u kaznenom postupku ili u drugom pretežitom javnom interesu rezultat slušanja stručnih komentara, ali i političke procjene, onoga što smatraju da je korisno i dobro. Tvrdi da su njime isključeni bilo kakvi utjecaji na novinare. Cilj je članka, kaže, zaštita presumpcije nevinosti, privatnosti sudionika u postupku i probitaka samog postupka. "U nas je curenje podataka iz izvida i iz istrage postala uobičajena pojava u medijski zanimljivim predmetima, za što, neovisno o ishodu i o šteti koja je time počinjena, u pravilu ne odgovara nitko", kazao je. Takva je praksa, ističe, za one koji su zaduženi za progon postala prihvatljiva, a za one koji dijele podatke iz istraga poticaj da to čine i dalje. "No nema ničeg normalnog i prihvatljivog u tome da represivna tijela tajno s medijima dijele dijelove spisa do kojih su došli korištenjem svojih ovlasti koje im je država dala na raspolaganje. I to ne zato da bi otkrili moguću nezakonitost, već zato što smatraju da bi to moglo biti zanimljivo javnosti", kazao je premijer.
Plenković je rekao da se tim člankom propisuje ono što je standard u demokratskim državama "gdje su prava okrivljenika i drugih sudionika u postupku, uključujući žrtava, važnija od senzacionalizma, zarade i nečijih političkih ambicija". Poručuje da svrha izmjena nije bila ograničavanje prava na informacije o predmetima od javnog interesa, pa novinara, povjerenje u medije i u sudbenu vlast.
Oporba se u srijedu obrušila na Vladin prijedlog da Turudić bude glavni državni odvjetnik, ponovivši tvrdnje da je "poznat po druženju s bjeguncem Zdravkom Mamićem", kako je za sebe kazao da je određen HDZ-OM, da je "lagao pred saborskim odborima", da mu je Ivo Sanader tepao da je "naš dečko" itd. "To je Hdz-ova politika borbe protiv korupcije i kriminala, čovjek koji je povezan s kriminalom, koji se spominje u uskočkim spisima, trebao bi jamčiti da će se država boriti protiv korupcije. Skandalozno", smatra Peđa Grbin (SDP). Dalija Orešković (SSIP) kaže da će Turudić ostati na čelu DORH-A, "uvrh glave godinu dana". Nikola Grmoja (Most) rekao je da će ga birati saborska većina u kojoj sjede ljudi s optužnicama i oni protiv kojih se vode kazneni postupci. "Jasno je, želite se zaštititi od mogućeg kaznenog progona i spriječiti da informacije o vašem kriminalu izlaze u javnost", tvrdi.
Kruno Katičić (HDZ) kaže da je postupak Turudićeva izbora bio zakonit, javan i transparentan. Poručio je kako vladajuća većina želi da glavni državni odvjetnik bude samostalan i neovisan te vodi borbu protiv korupcije i kriminala "na temelju zakonito prikupljenih dokaza, a ne medijskih napisa". ■