Većina otvorenih pitanja sa Srbijom i dalje nije riješena

Identifikacija - više se ne traži isključivo uzorak krvi najbližih srodnika, to mogu biti i dalji rođaci

Većina otvorenih pitanja u području traženja nestalih osoba u Domovinskom ratu još od same uspostave odnosa sa Srbijom, krajem 1994. godine, nisu riješena, kazala je Višnja Bilić, načelnica Sektora za traženje osoba zatočenih i nestalih u Domovinskom ratu pri Upravi za zatočene i nestale Ministarstva hrvatskih branitelja na okruglom stolu održanom u srijedu u Osijeku o temi "Rješavanje sudbine nestalih u ratu – Otvorena pitanja i izazovi". Naglasila je kako Hrvatska još uvijek traži cijele skupine nestalih i nasilno odvedenih osoba na području naše zemlje te da još uvijek potražuje dokumentaciju iz vukovarske bolnice i informacije o mogućim mjestima ukopa na području Srbije, kao i ekshumacije. “Nažalost, većina tih pitanja otvorenih prije tri desetljeća još uvijek je neriješena. Za nas bi izuzetan doprinos bio da nas kontaktiraju i jave nam se obitelji koje moguće još uvijek nisu dale krvne uzorke za potrebe identifikacije i da konkretno pridonesemo rješavanju slučajeva njihovih najbližih i rješavanju pitanja neidentificiranih posmrtnih ostataka. Vrlo bi dragocjeno bilo da i svi oni koji raspolažu informacijama o mogućim mjestima ukopa te informacije podijele s Ministarstvom hrvatskih branitelja ili drugim nadležnim tijelima RH kako bismo mogli provesti daljnje aktivnosti", poručila je Bilić, navevši i kako Ministarstvo kontinuirano i intenzivno radi na rješavanju pitanja nestalih osoba, provjeri i prikupljanju podataka, no da im je u ovom procesu protok vremena jako velik neprijatelj.

Sve informacije do kojih dolaze zahtijevaju sve dugotrajniju istragu i pretragu terena. Biološki razlozi čine svoje, sve je manje živućih krvnih srodnika, tako da se sve ono što čine usložnjava i zahtijeva neusporedivo više vremena. "Ulaže se u najnovije tehnologije u procesu obrade posmrtnih ostataka i sa svoje strane činimo apsolutno sve. Ključni

je problem nedostatak vjerodostojnih informacija o mjestima grobnica", zaključila je Bilić. Organizator okruglog stola bila je Documenta Centar za suočavanje s prošlošću, čija je voditeljica Vesna Teršelič, istaknula da Hrvatska još uvijek traži 1803 osobe, zbog čega je i važna razmjena podataka iz institucionalne perspektive, iz perspektive obitelji i iz perspektive organizacija za ljudska prava i medija. "Važno je uputiti poziv svima koji bi mogli dati uzorak krvi. Tehnologija je