UZ PAPRAT SE LAKŠE DIŠE

Kada su temperature niže, biljke zalijevajte manje, ali supstrat uvijek treba biti vlažan

Paprat nije osjetljiva na promjene vremena ili mijenjanje pozicije, ako je za sunčanih dana iz stana premjestimo na otvoreno

Nekoliko biljnih vrsta poznato je po svojoj sposobnosti upijanja viška vlage iz zraka, odnosno djeluju kao prirodni odvlaživači zraka. Među njima su i paprati, koje su odličan izbor za stanove. Upijaju vodu korijenjem i otpuštaju je u zrak, a taj prirodni mehanizam pomaže u održavanju uravnotežene razine vlage u domu, pa i sprječavanju nakupljanja vlage.

Na prozoru

Paprati su jednostavne za uzgoj, ne traže mnogo svjetla, tako da su idealne za kupaonice i kuhinje, ali i bilo koji drugi dio stana koji nema velik izvor svjetla. Privlačna kućna paprat unijet će u dom svježinu i dobro raspoloženje, a spada među ukrasno sobno bilje. Poznate su mnoge vrste paprati, a među najpoznatijima je kućna paprat (Nephrolepis exaltata), ukrasna sobna biljka koja osvaja svojim egzotičnim izgledom i tankim svjetlozelenim listovima koji padaju u slapovima. Prirodno stanište paprati su tropska i suptropska područja. Najveći je neprijatelj paprati suhi zrak, koji je u zimskim mjesecima zbog grijanja teško izbjeći. Poput svake biljke

Listovi paprati šire se poput lepeza i djeluju vrlo nježno. Najčešće su dugi 30 - 90 cm i rastu prema dolje, pa su idealne viseće biljke. Potrebno im je i dovoljno prostora u širinu. koja prirodno raste u džungli, paprat traži iznimno mnogo vlage, što je najlakše postići tako da je se svakodnevno prska. Traži redovito zalijevanje, ovisno o vlazi zraka u prostoriji, temperaturi i veličini same biljke. Osim u kupaonici, kućna paprat najsretnija će biti u slabo osvijetljenim prostorijama, stavite je na mjesto gdje neće biti izložena izravnom sunčanom svjetlu. Zimi je najbolje držati ju na prozoru okrenutom prema istoku, a ljeti na sjevernoj strani.

Bez orezivanja

Osim što će vam uljepšati svakodnevicu, kućna paprat pomoći će vam i da bolje spavate, jer je bogata esencijalnim uljima, flavonoidima i drugim tvarima koje djeluju umirujuće na živčani sustav. Može pomoći i da se lakše nosite s posljedicama stresa. Paprat voli vlagu i nije osjetljiva na promjene vremena ili mijenjanje pozicije ako je za sunčanih dana iz stana premjestimo na otvoreno. Treba je zalijevati jednom tjedno potapanjem lončanice u vodu.

Sobna paprat nikada se ne orezuje, ali se mora redovito uklanjati žute listove. Ako listovi postanu mekani, znači da biljka ima premalo vode, a ako trunu ili opadaju, biljka ima previše vode. Što je biljka starija, rjeđe se presađuje, jer paprati rastu sporo. Idealne su za manje prostore i urede. Najbolje će uspijevati u kutu daleko od radijatora ili klime. Kućna paprat karakteristična je po tome što nema stabljike, nego njezini listovi rastu direktno iz zemlje. Dokazano je da određene biljke smanjuju i unutrašnje zagađenje. Na koji način biljke to uspijevaju? Jednostavno, živeći i dišući u zatvorenim prostorima. Uobičajeno se za fotosinteze otvaraju pore na površini listova, upijaju ugljikov dioksid i ugljikov monoksid te vraćaju kisik. Neke vrste imaju i posebne enzime i bakterije, zvane metilotrofi, koji mogu anulirati plinove. Jednostavno rečeno, kućne biljke mogu metabolizirati štetne tvari koje pridonose unutrašnjem onečišćenju. ■