Nikad manje novorođenčadi, sklopljeno 1400 brakova više

Stopa totalnog fertiliteta ispod je razine potrebne za obnovu broja stanovnika

UHrvatskoj je u 2023. rođeno najmanje djece otkad postoje statistička mjerenja, a bilo je više sklopljenih brakova, ali i manje umrlih, što je donekle popravilo negativnu sliku prirodnog priraštaja, pokazali su privremeni podatci Državnog zavoda za statistiku.

Svijetla točka

U 2023. živorođeno je 32.047 djece, ili gotovo 2000 manje nego 2022. godine, kad ih je živorođeno 34.027. Primjerice, 2000. godine rođeno je 43.746 djece. Podatci, s druge strane, pokazuju da je u 2023. umrlo čak oko 6000 ljudi manje nego prethodne godine. Lani je, naime, umrlo 51.319 ljudi, a godinu prije 56.979. Za usporedbu, u 2020. broj umrlih bio je 57.023, a 2021., kad je koronavirus bio na vrhuncu, čak 62.712. Izrazito povećana smrtnost 2021. posljedica je koronavirusa, od kojeg je te godine u Hrvatskoj umrlo 8557 osoba, što je utjecalo na ukupan broj umrlih. Zahvaljujući lanjskom padu broja umrlih smanjen je negativni prirodni priraštaj stanovništva, odnosno razlika broja živorođene djece i broja umrlih, na minus 19.272 s minus 23.096. No zbog znatno manjeg broja rođene djece trend smanjenja prirodnog priraštaja stanovništva i dalje je izrazito nepovoljan, rekla je u razgovoru za Hinu načelnica sektora za društvena istraživanja u DZS-U Dubravka Rogić-hadžalić.

Brakovi su svijetla točka vitalne statistike, jer ih je u 2023. sklopljeno 19.467, odnosno gotovo 1400 više nego 2022.

Porast broja sklopljenih brakova također se povezuje s postcovid vremenom, u kojemu su brak sklopili i oni koji su taj važni životni događaj morali odgoditi u vrijeme koronakrize.

Privremeni podatci za 2023. pokazali su i da je u prošloj godini bilo manje razvedenih brakova, pri čemu je broj razvoda pao na 4001 s čak 4808 u 2022. Detaljni i konačni podatci prirodnog kretanja stanovništva za 2022. pokazali su da je u toj godini rođeno 34.027 djece, ili 7,2 posto manje nego godinu prije, pri čemu je svako četvrto rođeno izvan braka.

Znatan pad broja živorođene djece pokazuje i usporedba podataka s prethodnim godinama, jer je u 2022. živorođeno gotovo deset tisuća djece manje nego u 2000. Broj živorođenih u 2005. pao je na 42.492, a nakon porasta na 43.361 u 2010., broj rođenih je u 2015. znatno pao, na 37.503, a dodatno u 2020., na 35.845. U 2022. živorođene djece je 7,2 posto, ili 2625 manje nego u prethodnoj godini, pri čemu je stopa nataliteta iznosila 8,8 živorođenih na 1000 stanovnika.

Stopa totalnog fertiliteta, mjerena brojem živorođenih po ženi u reproduktivnoj dobi, iznosila je samo 1,53, što je znatno ispod razine od 2,1 rođenih, koja osigurava obnovu broja stanovnika. Stopa fertiliteta, mjerena brojem živorođene djece po ženi u dobi od 15 do 49 godina, u Hrvatskoj je ispod "zamjenske razine" od dvoje djece još od kraja šezdesetih godina prošlog stoljeća. "Razlog tome je u nepovoljnoj dobnoj strukturi i iseljavanju mlađe populacije iz Hrvatske, što posljedično dovodi do manjeg broja rođene djece", kaže načelnica Rogić-hadžalić.

Zaposlene majke

Kao i u prijašnjim godinama, i u 2022. najviše je bilo prvorođene djece, odnosno 44,9 posto, drugorođene 34,2 posto, trećerođene 13 posto, a četvrtorođene i višerođene 6,8 posto, te u usporedbi s podatcima iz 2000. nema znatnijih razlika. U 2022. godini izvan braka rođeno je 8405 živorođene djece, odnosno 24,8 posto ukupno živorođene djece, a primjerice u 2000. izvan braka bilo je rođeno devet posto djece.

Prosječna dob majke pri prvom porođaju u blagom je porastu već dugi niz godina - 1968. iznosila je 22,8 godina, 2000. godine 25,6, a u 2022. bila je 29,5 godina. Podatci pokazuju da je gotovo devedeset posto žena koje su rodile u 2022. zaposleno ili je aktivno tražilo posao, a gotovo polovina njih ima završenu višu ili visoku školu. U 2022., kao i u prethodnim godinama, najviše je osoba umrlo zbog bolesti cirkulacijskog sustava (34,3 posto muškaraca i 43,8 posto žena) i novotvorina (27,0 posto muškaraca i 19,7 posto žena). U istoj godini umrlo je 139 dojenčadi, od koje njih 25,9 posto u prvom danu života. Promatrajući smrtnost dojenčadi u dužem razdoblju, uočava se znatan pad. Stopa umrle dojenčadi iznosila je 41,1 umrlih na 1000 živorođenih u 1968., 13,1 u 1988., 7,4 u 2000. godini i 4,1 u 2022. Stopa prirodnog priraštaja, koja pokazuje razliku broja živorođene djece i broja umrlih osoba, u 2022. bila je negativna i iznosila je -6, a vitalni indeks (živorođeni na 100 umrlih) iznosio je 59,5. ■

NAKON PANDEMIJE MANJI JE I BROJ UMRLIH