Solarima do dodatnih prihoda, ali i zaštite od tuče, mraza...

Zmaić: Jedna smo od zemalja Europske unije koja potiče postavljanje agrosolara

Uorganizaciji udruženja Obnovljivi izvori energije Hrvatske (OIEH) i Fakulteta agrobiotehničkih znanosti Osijek (FAZOS) u četvrtak je u Osijeku održana konferencija pod nazivom “Mogućnosti primjene agrosolara u vinogradarstvu i voćarstvu u Hrvatskoj” s ciljem slavonskim vinogradarima i voćarima predstaviti Studiju o potencijalu uporabe solarne energije u poljoprivrednom sektoru i sektoru slatkovodne akvakulture koju su uz financiranje Europske banke za obnovu i razvoj (EBRD) zajednički izradili OIEH, Agronomski fakultet u Zagrebu, Institut za jadranske kulture i melioraciju krša iz Splita i domaćin konferencije Fakultet agrobiotehničkih znanosti u Osijeku.

Brojne klimatološke studije provedene na regionalnim klimatskim modelima pokazuju da će ekstremne vrijednosti temperatura i oborina u Europi nadalje poprimati samo još veće razmjere. Poljoprivredni je sektor zbog svoje ovisnosti o vremenskim prilikama posebno osjetljiv na klimatske promjene. Ekstremne vremenske prilike, kao što su suša i tuča, u Hrvatskoj su rezultirale prosječnim gubicima od 76 milijuna eura godišnje u razdoblju od 2000. do 2007. godine, što je 0,6 posto nacionalnog BDP-A.

Vlastita energija

Direktorica OIE Hrvatske Maja Pokrovac istaknula je da se u ovaj projekt krenulo prije nekoliko godina iz same potrebe, jer se zna da se Hrvatska nalazi među prve tri zemlje u Europskoj uniji koje za naknadu šteta izazvanih klimatskim promjenama izdvajaju golemi novac.

- Veliki su to iznosi koji su se u proteklom desetljeću povećavali 16 puta. Solar nad trajnim nasadima i poljoprivrednim kulturama omogućava zaštitu od tuče, od mraza, znamo da se po otocima isušuju vinogradi i zato ovo omogućuje poljoprivredi sinergiju s domaćim izvorima energije i na koji način zaštititi nasade. Govorimo također i o ribnjacima. Poanta je da takvom zaštitom poljoprivrednik dobiva postojeću proizvodnju, a solarima može i do 40 posto nadoknaditi prihode svojim kulturama - tvrdi Pokrovac dodajući da ulaganjem u agrosolare ostvaruje vlastitu energiju čije viškove može prodavati u mrežu. Također mu je omogućeno da uđe i u suradnju s energetskom tvrtkom i na taj način ostvaruje dodatne mjesečne prihode od iznajmljivanja svoje parcele.

Agrosolari omogućuju da hrvatska i slavonska poljoprivreda ima korist i tamo gdje troši energiju, zapravo proizvodi i viškove prodaje u mrežu, poručila je Pokrovac.

Hrvatska se u svim svojim strateškim dokumentima opredijelila za obnovljive izvore i kao zemlja smo se odlučili za budućnost s obnovljivim izvorima energije, najavio je državni tajnik u Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja Ivo Milatić, napominjući kako je jedan multisektorski pristup rezultirao time da se u svim zakonima vide agrosolari.

- Generalno, solari su dosta zastupljeni na području Osječko-baranjske županije s obzirom na to da su ovdje znatno korištene mjere iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (NPOO) i kohezijska sredstva za postavljanje solara za proizvodnju i uslugu. Taj se dio posljednjih godina znatno povećao i sada smo gotovo na 500 MW instaliranih solarnih kapaciteta, za razliku od 55 MW koje smo imali 2018. godine - kazao je Milatić, ističući da Slavonija ima dvostruki potencijal jer postoji mreža i zato što postoji kapacitet u agrosolarima.

Samodostatnost

Prema njegovim riječima u Hrvatskoj je danas 6 GW ukupno instaliranih kapaciteta. - Da je samo jedan posto površina pod agrosolarima u našoj državi, to je već gigavat potencijalno instaliranih kapaciteta, a kada bi se išlo s pet posto, to bi značilo 5 GW instaliranih kapaciteta. To govori koliki su nam potencijali. Svjesni smo da su štete u poljoprivredi zbog klimatskih promjena goleme i da će prinosi zbog njih padati, a agrosolari su oni koji pomažu da se prinosi stabiliziraju, da se poboljša i ‘financijska krvna slika’ onih koji se time bave - poručio je Milatić ocijenivši važnim instalirati što veće izvore obnovljive energije u cijeloj Hrvatskoj da bismo postali energetski samodostatni.

Dekan FAZOS-A Krunoslav Zmaić podsjetio je da su zajedno s Agronoskim fakultetum u Zagrebu istraživali pogodnosti naših tala koji bi bili primjenjivi za same agrosolare.

- Jedna smo od zemalja EU-A koja potiče postavljanje agrosolara, i to je važno za naše poljoprivredne proizvođače, vinogradare i voćare jer na taj način mogu osigurati dodatan prihod. Agrosolari smanjuju utjecaj klimatskih promjena i tako utječu na održanje postojeće poljoprivredne proizvodnje, a može pomoći da proizvođači ostvare veći dohodak - rekao je Zmaić.

U zaključku konferencije navedeno je da bi Hrvatska trebala uvrstiti agrosolare u postojeće strateške dokumente koji se odnose ili na razvoj poljoprivrednog sektora (Strategija poljoprivrede) ili na proizvodnju energije iz obnovljivih izvora (Strategija energetskog razvitka RH do 2030. godine s pogledom na 2050. godinu). ■

Da se vinogradarstvo i voćarstvo smatraju pogodnim za primjenu agrosolara, ocjenjuje Marko Karoglan, profesor s Agronomskog fakulteta u Zagrebu, napominjući da se kod ratarskih i povrtlarskih kultura primjena agrosolara za sada uzima s određenom rezervom. Tvrdi da trenutačno u primjeni imamo vrlo malo agrosolara, uglavnom na nekim ribnjacima, i to na gospodarskim zgradama, a tek se očekuje šira primjena na poljoprivrednim površinama. Situacija u zemljama EU-A puno je bolja, otvoren je put za širu primjenu agrosolara u zakonodavnom smislu i šira zajednica se više informira o tome - pojašnjava Karoglan. Prema njegovim informacijama investicija podizanja agrosolara kreće se u iznosu od oko milijun eura za jedan hektar, i to je najniža površina isplativosti. - Pretpostavka je da će biti investitora koji će uz određene ugovore s poljoprivrednicima ulagati u agrosolare - zaključuje profesor Karoglan.