Rekordno niska nezaposlenost na kraju 2023.
Nezaposlenost u eurozoni zadržala se u prosincu na najnižoj razini otkada europski statistički ured objavljuje podatke, a Hrvatska je pratila prosjek. U 20-članoj eurozoni stopa nezaposlenosti mjerena metodologijom Međunarodne organizacije rada (ILO) iznosila je u prosincu 6,4 posto i bila je nepromijenjena u odnosu prema studenom, izračunao je Eurostat.
Promjena nije bilo ni u EUU, gdje je iznosila 5,9 posto. Usporedbe radi, krajem 2022. iznosila je 6,7 posto u eurozoni i 6,1 posto u EU-U. Eurostat procjenjuje da je u EU-U u prosincu prošle godine bez posla bilo gotovo 12,94 milijuna građana, od čega njih 10,9 milijuna u eurozoni. Mjesečna usporedba pokazuje da je broj nezaposlenih u eurozoni u prosincu smanjen za 17 tisuća, kliznuvši na rekordno nisku razinu. U EU-U je pak porastao za 17 tisuća. Na godišnjoj razini smanjio se za 369 tisuća u eurozoni i za 299 tisuća u EU-U. Španjolska je i u prosincu jedina bilježila dvoznamenkastu stopu nezaposlenosti, od 11,7 posto. Slijedi Grčka sa stopom nezaposlenosti od 9,2 posto. U Hrvatskoj je stopa nezaposlenosti mjerena Ilo-ovom metodologijom u prosincu iznosila 6,4 posto, kao i mjesec dana prije. Godinu dana prije iznosila je 6,7 posto. Bez posla je u Hrvatskoj u prosincu bilo 109 tisuća građana, kao i u studenom, pokazuju Eurostatove tablice. U prosincu 2022. godine imala je 115 tisuća nezaposlenih. Najbliže su Hrvatskoj na kraju 2023. bile Litva i Estonija sa stopom nezaposlenosti od 6,3 posto. Višu stopu nezaposlenosti od Hrvatske na kraju 2023. godine imalo je osam zemalja, a nižu njih 18, pokazuju tablice Eurostata. Najnižu stopu nezaposlenosti imala je Malta, od 2,4 posto. Slijede Poljska i Češka s 2,7 odnosno 2,8 posto, te Njemačka, gdje je iznosila 3,1 posto.
U dobnoj skupini do 25 godina stopa nezaposlenosti smanjila se u prosincu za 0,1 postotni bod u odnosu na studeni, kliznuvši na 14,4 posto.
U EU je pak porasla za 0,2 postotna boda, na 14,7 posto. U usporedbi s istim mjesecom godine ranije bila je viša za 0,2 postotna boda u eurozoni i za 0,3 postotna boda u EU. U statističkom uredu procjenjuju da je u EU-U u prosincu bez posla bilo 2,86 milijuna mladih,
Najnižu stopu nezaposlenosti imala je Malta (2,4%), slijede Poljska i Češka (2,7% - 2,8%) te Njemačka 3,1%
od čega gotovo 2,33 milijuna u eurozoni.
Broj nezaposlenih mladih u eurozoni uvećan je u prosincu za 84 tisuće u odnosu prema istom razdoblju 2022. godine, a u EU-U za 102 tisuće, objavio je Eurostat. Španjolska je i u prosincu, prema dostupnim podacima, bilježila najvišu stopu nezaposlenosti među mladima, od 28,6 posto. Slijede Portugal i Švedska s 23,1 odnosno 22,7 posto. Blizu su Grčka, Slovačka i Estonija s 22,3 odnosno 20,8 i 20,4 posto. U skupini su i Italija i Belgija sa stopom nezaposlenosti mladih od okruglih 20 posto, a približio im se i Cipar, gdje je iznosila 19,9 posto. U skupini tek četiri zemlje s jednoznamenkastom stopom daleko je najnižu razinu nezaposlenosti u dobnoj skupini do 25 godina i u prosincu bilježila Njemačka, od 5,6 posto. Slijede Malta, Nizozemska i Češka sa 6,9 odnosno 8,1 i 8,4 posto, pokazuje Eurostatovo izvješće. ■