Žrtve velikih ratova

⬤ Žrtve Prvog i Drugog svjetskog rata premašuju ukupan broj žrtava ratova u povijesti čovječanstva. U Prvom svjetskom ratu poginulo je, na svim zaraćenim stranama, oko devet milijuna vojnika. Najviše poginulih imale su Njemačka (1,77 mil.), Rusija (1,7 mil.), Francuska (1,36 mil.) i Austro-ugarska (1,2 mil.). Broj ranjenih pripadnika vojnih postrojbi procjenjuje se na 21,2 milijuna, a broj ratnih zarobljenika i nestalih na 7,7 milijuna. Izravne žrtve među civilnim stanovništvom bile su još veće. Ne postoji točan podatak o broju civilnih žrtava jer ni jedno međunarodno tijelo nije sustavno prikupljalo podatke, no prema grubim procjenama 13 milijuna civila ubijeno je u ratnim operacijama i vojnim pokoljima, odnosno umrlo od posljedica gladi ili bolesti prouzročenih ratom.

Procjenjuje se da je ukupan broj poginulih vojnika i civila tijekom Drugog svjetskoga rata bio veći od 50 milijuna. Ni ti podatci nisu precizni, ponajprije zbog nepouzdanih podataka za Sovjetski Savez (oko 20 mil.) i Kinu (najmanje 10 mil.), država s najvećim brojem žrtava. Uz njih, Poljska je imala oko 5,8 milijuna izravnih žrtava, a Njemačka 5,25 milijuna. Civilne žrtve bile su veće od vojnih zbog masovnoga stradavanja u bombardiranju gradova, rasnim, vjerskim i političkim progonima te zbog gladi (posebice u Kini), iscrpljenosti i bolesti. Broj ranjenih još je manje pouzdan od broja poginulih. Drugi svjetski rat prouzročio je i velike selidbe stanovništva. Kraj rata samo u Europi dočekalo je oko 12 milijuna ljudi bez doma (ratni zarobljenici, preživjeli zarobljenici iz koncentracijskih logora, izbjeglice), a velik broj ljudi prisilno je preseljen nakon što su određene nove granice, pa se procjenjuje da je u poratnim migracijama sudjelovalo i do 20 milijuna ljudi. (Hrvatska enciklopedija/d.ma.)