STRAH OD OTROVA KOJI POLAKO UBIJA

Piše: Ella JOYNER Povjerenik EU-A za vanjsku politiku Josep Borrell upozorava na opasnost od kampanja dezinformiranja uoči izbora u Uniji. Radi se o akcijama kojima se upravlja iz inozemstva, tvrdi on. Kako se EU želi obraniti od njih?

Ubrojnim zemljama diljem svijeta u ovoj se godini održavaju izbori. U lipnju se bira i novi saziv Europskog parlamenta. Predstavnici EU-A, odnosno službe zadužene za (raz)otkrivanje dezinformacija i borbu protiv njih, već se nalaze u alarmantnom stanju. Diplomatska služba EU-A, European Union External Action Service (EEAS), već je etablirala posebnu radnu skupinu s ciljem borbe protiv dezinformacija. Ona je objavila izvještaj u kojem se nabraja 750 slučajeva ciljanih dezinformacija od - inozemnih aktera. Većina dokumentiranih (dez) informacija potječe iz Rusije, ta zemlja, kako pišu autori studije, "pokušava opravdati svoju agresiju na Ukrajinu". O tome za DW piše Ella Joyner, čiji prilog u neznatno skraćenom izdanju i prilagodbi prenosimo u ovotjednom Magazinu.

Većina dezinformacija usmjerena je protiv Ukrajine, a slijede Sjedinjene Američke Države, Njemačka i Poljska. Pogođeno je gotovo 150 institucija, uključujući EU, NATO, ali i medijske kompanije poput Deutsche Wellea, Reutersa ili Euronewsa. U svom drugom godišnjem izvještaju o dezinformacijama EEAS govori o konstantnim "namjernim, strateškim i koordiniranim pokušajima manipuliranja činjenicama, poticanja zbunjenosti, unošenja jaza i širenja straha".

UČINAK DEZINFORMACIJA

U 2015. godini EEAS je pokrenuo projekt Euvsdisinfo. Promatrači projekta takve akcije opisuju kao "višeslojne online informacijske operacije koje se pokreće iz Rusije i na čijoj meti je više zemalja diljem svijeta". Počinitelji se često predstavljaju kao medijska poduzeća ili zapadne državne institucije, na primjer, tvrde da su francusko ministarstvo vanjskih poslova.

Dezinformacije postoje oduvijek, priznaje Josep Borrell, jedan od najviše rangiranih političara Europske unije: "Ali sad smo mnogo podložniji toj prijetnji jer se informacije šire brzinom svjetlosti." Ove će godine na izlazak na birališta biti pozvano oko 50 posto odrasle populacije svijeta. U 2024. održava se 60-ak izbora na Zemlji. Mnogi bi se mogli naći na meti "zloćudnih inozemnih aktera", upozorava Borrell. A to se prošle godine moglo promatrati, primjerice, u Španjolskoj. "Dva dana prije izbora ruski su agenti hakirali službenu web-stranicu regionalne vlade u Madridu", objasnio je Borrell. Oni su, kako je dodao, na internetu upozorili građane da se (već ugašena) baskijska teroristička organizacija ETA reaktivirala, te da planira napade na biračka mjesta.

Borrellovi i prigovori EEAS-A ciljaju na Rusiju, ali u distribuciji dezinformacija često sudjeluju i domaći izvori. "Promatramo mnoštvo dezinformacija od strane aktera iz EU-A", kaže Tommaso Canetta iz Pagella Politica, političke organizacije koja se posvetila provjeri činjenica. "Posebno su štetne i opasne dezinformacije kada ih šire političari i tradicionalni mediji." U razgovoru za DW Canetta je podsjetio na doba pandemije koronavirusa. U Portugalu i Irskoj, dakle u dvije zemlje s najvišom stopom procijepljenosti stanovništva, mediji i političari su ujedinjenim snagama stali iza znanstvenih spoznaja. U dvije zemlje s najnižim kvotama procijepljenosti, u Bugarskoj i Rumunjskoj, suprotstavljeni tabori bili su jako polarizirani, a to je imalo i odgovarajući efekt na ton javne debate.

Posebno je velik broj dezinformacija o Ukrajini, ali ljudi koji rade na provjeri činjenica naglašavaju kako ima puno takvih sadržaja i o klimatskim promjenama, o migracijama ili o izbjeglicama. U Italiji se, primjerice, distribuira puno laži o električnim aurtomobilima. Oni se, kako se tvrdi, brže zapale nego vozila s motorom na unutarnje izgaranje. Tvrdi se da e-auti tijekom zime brzo ostanu bez struje i – na cesti. Nedavni neredi na ulicama Dublina "podgrijani" su upravo dezinformacijama o izbjeglicama, odnosno nestašici stambenog prostora, kaže Canetta.

KAMO TO SVE VODI?

Borrell u tom kontekstu govori o "bitki narativa", o borbi u kojoj se mora pobijediti. Ruske dezinformacije on je nazvao "potpuno razvijenim instrumentom rata". No u izvještaju EEAS-A upozorava se na to da se potencijalne rizike ne precijeni. Brzo otkrivanje i proaktivno djelovanje protiv dezinformacija igraju važnu ulogu među stanovništvom, baš kao što važnu ulogu igra i jačanje medijske kompetencije građana, tvrdi se. Za mnoge građane EU-A predstojeći Europski izbori su manje važni od nacionalnih izbora, smatra Canetta. I zato on smatra da ne postoji visoka doza rizika da bi se u Europskoj uniji moglo ponoviti ono što se dogodilo u SAD-U ili u Brazilu. A dogodili su se neredi i nasilje - nakon što su na izborima poraženi tadašnji državni predsjednici, Donald Trump odnosno Jair Bolsonaro.

“Dosta sam zabrinut mogućnošću da bi se moglo napasti naše projekte poput Green Deala EU-A, ili naš plan za prevenciju pandemija”, kaže Canetta za DW, te dodaje: “Ali još veći rizik je u tome da bi ekstremističke snage mogle utjecati na promjenu konsenzusa oko određenih pitanja, a time i na stav EU-A prema njima.” ■