Ispiti će pokazati razinu znanja učenika 4. razreda
Ptičar: Ispiti bi trebali biti i jedan od kriterija za upis u srednju školu
Uožujku počinje provedba nacionalnih ispita u školskoj godini 2023./2024. u osnovnim školama. Ispite će pisati učenici osmih razreda te prvi put učenici četvrtih razreda.
Početkom ove školske godine Antun Ptičar, ravnatelj osječke OŠ Frana Krste Frankopana, pohvalio nam se da su osmaši iz te škole postigli izvrsne rezultate na nacionalnim ispitima, i to iz svih predmeta. Stoga smo ga zamolili da za Glas Slavonije organizira okrugli stol o temi nacionalnih ispita i okupi relevantne sugovornike. Uz ravnatelja Ptičara, o kalendaru, iskustvima, organizaciji i rezultatima nacionalnih ispita, razgovarali smo s Blaženkom Matijević, prof. biologije i kemije te pedagoginjom Anom Petrović.
Odličan rezultat
“Na prošlogodišnjim nacionalnim ispitima učenici OŠ Frana Krste Frankopana postigli su odlične rezultate. Iz svih osam predmeta imali smo postotak iznad nacionalnog prosjeka. Tako nam je najniži prosjek bio 3,1 iz povijesti, a najveći uspjeh učenici su postigli iz kemije, gdje su imali 14,5 posto iznad nacionalnog prosjeka", naglašava ravnatelj Ptičar.
U ožujku nacionalne ispite pišu i osmaši i četvrtaši. "Učenici četvrtih razreda prvi će put pisati ove ispite i to na razini cijele Hrvatske. Naime, prošle su godine ovaj ispit pisali četvrti razredi u određenom broju eksperimenalnih škola. Nadamo se da će sve proteći u najboljem redu i da će uspjeh biti jednak kao i prošlogodišnji, i u četvrtim i u osmim razredima, čak se nadamo da će se u nekim predmetima i povećati postotak uspješnosti", pojašnjava ravnatelj Ptičar.
Zanimljivo je da su uspjeh na prošlogodišnjim nacionalnim ispitima postigli svi osmaši iz te škole, i to iznad hrvatskog prosjeka, a to je najvidljivije u STEM području (kemija 14,5 posto iznad prosjeka, matematika 9,9 posto, fizika 8,3 posto, biologija 7,9 posto), a od društvenih predmeta geografija je 10,1 posto, engleski 6,5 posto, hrvatski jezik 5,3 posto, povijest 3,1 posto.
Iznimno zadovoljna takvim rezultatima nacionalnih ispita je Blaženka Matijević, prof. bio
S obzirom na to da se nacionalni ispiti ne ocjenjuju i ne utječu na konačnu ocjenu iz određenog predmeta, to učenicima može biti olakotna okolnost. Pitali smo naše sugovornike trebaju li nacionalni ispiti učenika osmih razreda postati svojevrsna mala matura, odnosno relevantno mjerilo za upis učenika u srednju školu. "Učitelji su izloženi pritiscima roditelja jer se očekuje da njihova djeca dobivaju samo petice, a tako ne može biti. Nacionalni ispiti su realna procjena znanja učenika i svakako su poželjni, jer tu se potvrdi da li ti bodovi odskaču od onog kako je učitelj ocijenio dijete ili ne", kaže prof. Matijević.
I Antun Ptičar smatra da su nacionalni ispiti potrebni i važni. "Za to sam da se nacionalni ispiti uvedu kao obvezni i da to bude jedan od kriterija za upis u srednju školu. Na taj bi se način smanjio pritisak roditelja na ocjenu, na djecu i na učitelje, a vidjelo bi se kakvo je znanje učenika stečeno od petog do osmog razreda", zaključuje. ■