Liječnike bi trebalo platiti po kvaliteti i količini posla

Predsjednik Hrvatskog liječničkog zbora - podružnice Osijek Mislim da ova sredina može pružiti puno svima koji odluče ovdje živjeti

Značajna obljetnica osječke podružnice Hrvatskog liječničkog društva pravi je povod za razgovor o važnosti tog udruženja te o strukovnim pitanjima i izazovima liječničke profesije s doc. dr. sc. Hrvojem Mihaljem, dr. med., spec. otorinolaringologije i subspecijalistom plastične kirurgije glave i vrata, voditeljem Odjela za otorinolaringologiju i kirurgiju glave i vrata Klinike za otorinolaringologiju i kirurgiju glave i vrata KBC-A Osijek i docentom na Medicinskom fakultetu Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku. Dr. Mihalj predsjednik je te podružnice od 2016. godine.

Reforma sustava

▼ U subotu je obilježeno 150 godina od osnivanja Družtva slavonskih liečnika u Osijeku. Poslavu su organizirali Hrvatski liječnički zbor - podružnica Osijek, čiji ste predsjednik, KBC Osijek i Akademija medicinskih znanosti Hrvatske. Kakva je povijest liječništva u Osijeku i zašto je važno naglašavati tu tradiciju i ostavštinu?

- Neizmjerno smo ponosni što je upravo u Osijeku osnovano najstarije hrvatsko liječničko udruženje, 7. veljače 1874. godine, što nije jedini podatak kojime se možemo podičiti. Družtvo slavonskih liečnika u Osieku izdalo je 1. siječnja 1877. prvi broj Glasnika Družtva slavonskih liečnika, čak petnaest dana prije prvoga izdanja Liječničkog vjesnika, dakle upravo je u Osijeku izdano prvo stručno medicinsko glasilo koje je izlazilo na hrvatskom i njemačkom jeziku. Družtvo slavonskih liečnika prestalo je postojati odlaskom Kallivode u Zagreb, ali s vremenom je rad Družtva slavonskih liečnika nastavljen kroz rad Podružnice HLZ-A u Osijeku. Kao i naši prethodnici 1874., stalno pratimo zdravlje svojih sugrađana i čitave regije.

Kada je nastupio Domovinski rat, pripadnici HLZ-A - podružnice Osijek bili su članovi Kriznog stožera na čijem je čelu bio prof. dr. Andrija Hebrang, ratni ministar i bili su članovi Udruge liječnika dobrovoljaca Domovinskog rata. Zalaganjem našega bivšeg, sada počasnog predsjednika, prof. emeritusa, dopisnog člana HAZU-A Antuna Tucaka, 1993. godine podružnica je dobila novi prostor u Kuhačevoj ulici 29 u Tvrđi. Marljivo smo obilježavali važne obljetnice, pa je prigodom proslave 125. obljetnice izdan pretisak Glasnika Družtva, a za 135. obljetnicu znanstvena monografija urednika Biserke Belicze i našega počasnog člana Antuna Tucaka o djelovanju Družtva slavonskih liečnika.

Plan nam je ovu, jubilarnu godinu obilježiti liječničkim balom, izložbom, organizacijom predavanja i izdavanjem monografije krajem godine. Želimo ovu godinu iskoristiti kako bismo sugrađanima približili izazove pred kojima je liječnička profesija i međusobno se jače povezati, što je zapravo i bila glavna zadaća Družtva slavonskih liečnika prije 150 godina. Našom međusobnom suradnjom možemo povećati kvalitetu zdravstvene skrbi u našoj regiji i lakše se nositi s pritiscima koje liječnička struka doživljava.

▼ Koliko liječnika okuplja osječka podružnica Hrvatskog liječničkog zbora i koja je funkcija te liječničke organizacije?

- Okupljamo 665 liječnika iz Osijeka, koji rade u zdravstvenom sustavu ili su u mirovini. Djelatnost HLZ-A obuhvaća: stručno i znanstveno usavršavanje; unaprjeđenje znanstveno istraživačkog rada, u čemu surađuje s Akademijom medicinskih znanosti Hrvatske i drugim znanstvenim institucijama i društvima; unaprjeđenje medicinske nastave suradnjom s Medicinskim fakultetom te organizacijama studenata medicine; njegovanje medicinske etike, pridržavanje etičkog kodeksa i medicinske deontologije, razradu novih etičkih načela i poštovanje općih moralnih i humanih načela; unaprjeđenje zdravstvenoga stanja stanovništva i zaštitu čovjekova okoliša. Podružnica organizira kongrese, tečajeve, predavanja i slijedi ciljeve prethodnika - brine se za zdravstvo Slavonije. U posljednjih smo osam godina organizirali Liječničke balove 2017., 2018., 2019. (iste smo godine prigodno obilježili 145 godina naše podružnice) i 2020. godine s više od 200 uzvanika. Za vrijeme pandemije COVID-19 nismo organizirali proslave, ali ostala događanja jesmo, kao što smo i tada aktivno sudjelovali u liječenju naših pacijenata. Prva smo podružnica HLZ-A u Hrvatskoj koja je ostvarila EU projekt - u partnerstvu s Gradom Osijekom i Gimnastičkim društvom HR Sokol (Ne sjedi "5"). Osnovali smo i sekciju mladih liječnika pri našoj podružnici.

▼ Godinama se govori kako Hrvatskoj nedostaje liječnika, no kvote na studijima medicine ostaju iste? Kako vi gledate na to? - Broj je liječnika u Republici Hrvatskoj malen s obzirom na broj naših pacijenata, mislim da bismo trebali dati veći naglasak na prosvjećivanje naše populacije i educirati širu populaciju o zdravstvenoj prevenciji. Trenutna je organizacija zdravstva i našeg zdravstvenog osiguranja odraz stanja u našem zdravstvu, i pozitivnog i negativnog. Broj se studenata na medicinskim fakultetima ipak povećava, na osječkom sveučilištu sad postoje i studij dentalne medicine, studij farmacije, pa i studij medicine na njemačkom jeziku, uz poslijediplomske studije na kojima se educiraju liječnici koji će biti nositelji struke i znanosti u Slavoniji i Baranji.

▼ Ova se proslava događa u vrijeme kada se najavljuje štrajk liječnika? Koji su sve razlozi nezadovoljstva liječnika u primarnoj i sekundarnoj zdravstvenoj zaštiti?

- Budući da smo preopterećeni poslom i s obzirom na to da se i dalje plaće isplaćuju na osnovi broja provedenih sati u zdravstvenim ustanovama, a ne po količini ili kvaliteti posla, kako je to odavno praksa na Zapadu, sigurno je da se kolege osjećaju podcijenjeno. Velik je broj mojih kolega, s druge strane, zadovoljan svojim poslom i primanjima koja su u skladu s mogućnostima države u kojoj živimo. Naravno da se redovito treba pregovarati o boljem uvjetima rada jer ako mi to ne činimo, sigurno neće nitko umjesto nas.

Nećemo "uvoziti" liječnike

▼ Specijalisti i dalje odlaze raditi u inozemstvo? Hoćemo li u Hrvatsku morati uskoro "uvoziti" liječnike?

- Moji kolege odlaze u inozemstvo kao što to rade i oni u drugim europskim zemljama, no taj je intenzitet pao u posljednjih nekoliko godina. Mislim da neće biti tzv. uvoza liječnika, jer kod nas broj možda nije po pacijentu loš, nego je pitanje kako smo mi kao zdravstveni radnici raspoređeni...

▼ Svaka vlast obećava reformu zdravstvenog sustava. Specijalist ste otorinolaringolog i subspecijalist plastične kirurgije glave i vrata zaposlen u državnoj bolnici i docent na Medicinskom fakultetu u Osijeku. Što je, prema vašem mišljenju, nužno odmah promijeniti kako bi sustav bio učinkovitiji?

- Osobno se veselim reformi zdravstvenog sustava, pretpostavljam da ćemo iz zapadne Europe preslikati modele koji budu najsličniji našoj populaciji. Isto tako reformu zdravstva treba provesti na način da opća populacija ne ostane zakinuta, a da opet zdravstveni radnici budu zadovoljni.

▼ Pacijenti su, kao i liječnici, svjesni mana u zdravstvenom sustavu. Možete li reći što je u hrvatskom zdravstvu pozitivno? Jeste li vi uspjeli ostvariti svoje ambicije i ciljeve s kojima ste upisali medicinu?

- Mislim da sam napravio dobar izbor ostankom u Osijeku, moji su motivi nakon završenog Medicinskog fakulteta radom u KBC-U većinom ostvareni. U KBC-U Osijek uspjeli smo doći do kvalitetnih edukacija, vrhunske opreme u otorinolaringologiji, uspjeli smo animirati i starije i mlađe kolege u uvođenju novih metoda u struci, postali smo edukatori za određene zahvate za cijelu Republiku Hrvatsku te predavači na Medicinskom fakultetu. Sudionik sam stvaranja novog Objedinjenog hitnog bolničkog prijema u KBC-U i novog KBC-A. Ponekad sam preveliki optimist, ali mislim da ova sredina može pružiti puno svima koji odluče ovdje živjeti.

▼ Predajete izborni kolegij Telemedicina na poslijediplomskom studiju. Je li telemedicina jedno od rješenja za nedostatak specijalista u zdravstvenoj mreži?

- Telemedicina je relativno nov predmet na našim fakultetima, u nas je započet prije 15 godina zahvaljujući prof. dr. sc. Željku Vranješu, dr. med., i kolegama s Klinike za otorinolaringologiju i kirugiju glave i vrata KBC-A Osijek. Trenutno ga vodimo kolega doc. dr. sc. Željko Zubčić, dr. med., i ja. Postao je popularan, posebno za vrijeme COVID-19 pandemije. U svim se granama medicine koristi telemedicina, stoga je to i sadašnjost i budućnost liječenja pacijenata, bilo da se radi o teledijagnostici i telemedicinskom savjetovanju, bilo o telekonzultacijama za vrijeme operativnih zahvata. ■