Za govor mržnje odgovorni autori poruka ili političari?

ESLJP je prošle godine donio presudu kojom je proširio platformu odgovornosti

Na pitanje tko treba biti odgovoran za nerijetke komentare s govorom mržnje ispod objava političara na društvenim mrežama, zastupnici u Saboru kažu da bi to trebali biti autori neprimjerenih poruka, ali je Europski sud za ljudska prava (ESLJP) u jednoj presudi ipak kaznio političara. U 2024. Hrvatska će prvi put imati niz od tri predizborne kampanje u samo 12 mjeseci. Osim na terenu kampanje se vode i u online-prostoru, posebice na društvenim mrežama, gdje brojni političari i stranke imaju profile radi pridobivanja što više birača. No u komentarima ispod objava političara na društvenim mrežama su osim uvreda na njihov osobni ili stranački račun i komentari ksenofobnog ili rasističkog sadržaja, koji potiču na diskriminaciju, ponekad čak i na nasilje - komentari koji se mogu svrstati u kategoriju govora mržnje. Na kome je odgovornost zbog vidljivih komentara s govorom mržnje - isključivo na autorima tih komentara, koji se uglavnom skrivaju iz anonimnih imena ili lažnih računa, ili je dijelom i na političarima, ako neprimjerene komentare nisu obrisali?

Slučaj Sanchez

ESLJP je u slučaju "Sanchez protiv Francuske" iz 2023. donio presudu kojom je proširio platformu odgovornosti kada je riječ o političarima koji se koriste društvenim mrežama u političke i izborne svrhe, te utvrdio i njihovu odgovornost zbog govora mržnje objavljenog od trećih osoba. Juliena Sancheza, lokalnog vijećnika u općini Beaucaire kod Avignona, tamošnje je pravosuđe kaznilo s 3000 eura jer u izbornoj kampanji nije izbrisao islamofobne komentare. Tužbu je pokrenula Sanchezova politička suparnica, a osim njega osuđena su i dva autora komentara, kao supočinitelji. Sanchez je s ovim slučajem došao na ESLJP jer je smatrao da mu je osuđujućom presudom povrijeđeno pravo na slobodu izražavanja. No sud je odbio njegovu žalbu u procesu u kojemu je prvi put ispitao odgovornost korisnika društvenih mreža zbog komentara trećih strana.

Odvjetnica Vesna Alaburić kaže da je taj slučaj važan i za Hrvatsku, iako se radi o sporu između stranog političara i njegove države. "Naš Ustav propisuje da su međunarodne konvencije po pravnoj snazi iznad domaćih zakona. Za pravilnu primjenu Europske konvencije bitna je judikatura ESLJP-A. To znači da je i ta presuda dio hrvatskog pravnog sustava", izjavila je. Među ključnim tezama Sanchezove obrane pred ESLJP-OM, dodaje Alaburić, bile su kako nije dokazano da je imao saznanja o postojanju tih komentara i da bi obveza kontrole sadržaja komentara bila preopterećujuća, a nositelj Facebook profila bio bi prisiljen cenzurirati komentare u strahu od kaznenog progona čak i ako nisu očito protuukloniti", rekao je Nikola Mažar (HDZ). Arsen Bauk (SDP) kaže da većinu takvih poruka dobije u onom dijelu izbora koji je već Facebook prepoznao kao neželjeni sadržaj. "Komentare na osobnom profilu brišem i tu sam dosta strog", dodao je. "Naši administratori brišu govor mržnje, kao i jako uvredljive komentare, kad god ih uoče", kaže Sandra Benčić (Možemo). "Ako bi netko prijavio neki neprimjeren sadržaj, sami bismo obrisali, ali sam protiv ograničavanja i sužavanja slobode govora na taj način jer je to onda jedan proces bez konca i kraja", rekao je Nino Raspudić (Most). Boris Milošević (SDSS) poručio je da su zastupnici tog kluba česte mete govora mržnje kao predstavnici srpske nacionalne manjine. "Ali neki zastupnici ne mare za činjenicu da su društvene mreže preplavljene govorom mržnje i prepune poziva na fizički i oružani obračun sa Srbima i domaćim izdajicama, već se upravo koriste takvom vrstom retorike da to podgriju", dodao je. Što se tiče pravne odgovornosti za to, zastupnici odgovaraju da bi je političari trebali imati samo za one poruke koje sami napišu.

“Tko će stići pregledavati desetke, nekad i stotine, komentara i reagirati u svakom trenutku? To je dvosjekli mač i može se zlonamjerno iskoristiti od trolova, koji namjerno na stranici političara, da mu napakoste, ostave neprimjeren komentar i onda prijavljuju taj isti komentar zato što nije izbrisan", kazao je Raspudić.

Treba im dati rok

Bauk kaže da na presudu gleda kao na razmišljanje većine sudaca koji su o tome odlučivali. "Ne pridajem joj biblijsko značenje, ali ću je poštovati i prema njoj postupati u eventualno usporedivoj situaciji", poručio je. "Društvene mreže, često i pod zaštitom anonimnosti, omogućuju mnogima, pa i članovima stranaka, da sipaju mržnju prema političkim protivnicima. Mi smo to itekako iskusili na zagrebačkim izborima, ali to nas nije spriječilo da mržnju nadvladamo i pobijedimo", rekla je Benčić. Mažar je najavio uvođenje programa medijske pismenosti u škole koje provode cjelodnevni boravak. Na tom projektu rade ministarstva kulture i obrazovanja, s pomoću sredstava EU-A. "Na taj način će se novim generacijama objasniti kako treba komunicirati, kako razlikovati istinito od neistinitog i što je to govor mržnje. Vjerujem da će to biti tijekom godine i da ćemo se tako i na institucionalan način boriti protiv govora mržnje", kaže. "Trudimo se micati takve komentare, a s druge strane paziti na slobodu izražavanja, da nemamo cenzuru. Vjerujem da će ESLJP u praksi gledati što može zaživjeti u stvarnom, realnom svijetu. Fokus treba biti na prevenciji, a ne na sankcijama", kaže Nikola Mažar, saborski zastupnik HDZ-A. Kuća ljudskih prava smatra problematičnim izricanje kaznene sankcije na temelju djela koja su počinile treće osobe. Obveza praćenja brojnih komentara na društvenim mrežama težak je zadatak, osobito u kontekstu političke rasprave.

“Kao potencijalno rješenje predlaže se da se vlasnika računa prethodno obavijesti, da mu se razuman rok za brisanje nezakonitih komentara, a kazneno odgovornim ga se može smatrati samo ako se toga ne pridržava. Preostaje vidjeti kakav će stvarni učinak ova presuda imati na korisnike društvenih mreža i političke aktere koji djeluju u online-prostoru", ističu. ■