OECD snizio procjenu rasta eurozone u 2024. godini zbog Njemačke

Svjetsko gospodarstvo rast će u ovoj godini gotovo istim tempom kao i u 2023., uz poboljšane izglede za SAD i slabiji rast gospodarstva eurozone nego što se očekivalo zbog posustajanja Njemačke, procjenjuje Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD).

Svjetsko gospodarstvo porast će u ovoj godini za 2,9 posto, procjenjuje OECD, podigavši procjenu od prošle jeseni za 0,2 postotna boda. To bi značilo da bi tempo rasta trebao tek blago usporiti u odnosu prema 2023., kada je aktivnost porasla za 3,1 posto. I prognoza za 2025. pokazuje gotovo isti rast, uz procijenjenu stopu rasta od tri posto, u skladu s Oecd-ovim izračunima iz studenog.

Poticaj rastu bit će očekivano snižavanje kamatnih stopa u vodećim gospodarstvima, paralelno slabljenju inflacije, objašnjavaju u OECD-U u međuprognozama za vodeća svjetska gospodarstva. Američko gospodarstvo trebalo bi u 2024. porasti za 2,1 posto i usporiti u 2025. na 1,7 posto, procjenjuju. Rast cijena trebao bi usporiti, pa će središnja banka sniziti kamatne stope, a realna će primanja porasti.

Aktivnost u eurozoni porast će pak u ovoj godini samo za 0,6 posto, izračunali su u OECD-U, snizivši procjenu za 0,3 postotna boda zbog očekivanog njemačkog usporavanja. Blago su snizili u procjenu za iduću godinu, s 1,5 na 1,3 posto.

Njemačko gospodarstvo trebalo bi u ovoj godini gotovo stagnirati, uz prognoziranu stopu rasta od 0,3 posto. U 2025. rast bi po njihovim izračunima trebao ubrzati na 1,1 posto. Francuska bi pak trebala pratiti prosjek eurozone.

Kina ima problema s krizom na tržištu nekretnina i neraspoloženim potrošačima, pa bi gospodarski rast u ovoj godini trebao usporiti na 4,7 posto, s prošlogodišnjih 5,2 posto. U 2025. aktivnost bi trebala dodatno usporiti, na 4,2 posto, prognozirao je OECD.

Najsnažnije bi u ovoj godini u skupini velikih trebalo porasti indijsko gospodarstvo, za 6,2 posto. Slijedi Indonezija s prognoziranom stopom rasta od 5,1 posto.

Inflacija je od studenog slabjela brže nego što se očekivalo u SAD-U i u eurozoni, a u Kini je bila stabilna, utvrdili su, upozorivši ipak da bi rast cijena mogao i ubrzati. “Visoka razina geopolitičke napetosti znatan je kratkoročni rizik za aktivnost i inflaciju, posebno ako sukob na Bliskom istoku izazove poremećaje na tržištima energije", objašnjavaju.

Rast potrošačkih cijena mogao bi neočekivano ubrzati i zbog tvrdokornih cjenovnih pritisaka u uslužnom sektoru dok bi gospodarska aktivnost mogla porasti slabije ako utjecaj strožih uvjeta financiranja nadmaši očekivanja, dodaju. ■