Gorjela lavanda, nisko raslinje, optički kabeli
U Popovcu u Baranji požar je zahvatio grmove lavande, travu i nisko raslinje, a požar na otvorenom izbio je i kod Zoljana
Dolazak ljepšeg vremena za vatrogasce znači povećan broj intervencija na požarima otvorenog prostora, upozoravaju iz Hrvatske vatrogasne zajednice. Građani ovih dana počinju poljoprivredne radove koji uključuju spaljivanje biljnog otpada: od trave, lišća i orezanog granja, koji često postaju uzrokom požara. Vjetar, nepripremljenost za moguće širenje požara ili ostavljanje plamena bez nadzora, samo su neki od razloga za nastanak požara velikih razmjera. Iako proljeće službeno još nije ni blizu, neuobičajeno visoke temperature za veljaču građane su već nagnale na čišćenje okućnica i polja. U nedjelju vatrogasci Belog Manastira i Popovca gasili su požar trave, niskog raslinja i grmova lavande u Popovcu, a našički vatrogasci gasili su planulo nisko raslinje u Zoljanu. Istoga je dana u mjestu Škrabutniku, u Požeško-slavonskoj županiji, izbio požar u kojem je izgorjela suha trava i nisko raslinje, kao i optički kabeli u vlasništvu tvrtke iz Zagreba.
Brojni požari
Da požari na otvorenom prostoru nisu na teren uputili samo vatrogasce u Slavoniji i Baranji svjedoče podaci Hrvatske vatrogasne zajednica prema kojima su vatrogasci u Ličko-senjskoj županiji u nedjelju gasili dva požara otvorenom prostoru kojima je bila obuhvaćena trava i nisko raslinje na površini od ukupno 51 hektara. U Splitsko-dalmatinskoj županiji požarom je bila zahvaćena trava i nisko raslinje na površini od 10 hektara na teško pristupačnom terenu. Dan prije u Šibensko-kninskoj županiji gorjeli su trava, nisko raslinje i rijetka borova šuma na površini od 18 hektara.
- Spaljivanje biljnog otpada zastarjela je i vrlo opasna radnja koja utječe na sigurnost građana jer se plamen lako može proširiti na stambene objekte i okolno raslinje te dovesti u opasnost ljudske živote. Spaljivanje izaziva i onečišćenje zraka te zagađenje zemljišta i vode, a negativno utječe i na sastav hranjivih tvari u tlu i nanosi velike štete biljnom i životinjskom svijetu. Mnoge životinje u požaru gube svoje stanište i ugibaju od dima i vatre. Nerijetko je ugrožena cestovna sigurnost kada se spaljivanje provodi blizu prometnica, a dim tada otežava vozačima vidljivost - upozoravaju iz Hrvatske vatrogasne zajednice. Zbrinjavanje biljnog otpada regulirano je odlukama jedinica lokalne i područne samouprave, a za svako loženje vatre na otvorenom nužno je prethodno pribaviti odobrenje nadležne vatrogasne službe.
Treba se pripremiti
Iz policije upozoravaju građane da su pri spaljivanju biljnog otpada dužni provoditi mjere zaštite od požara.
- Spaljivanje korova i biljnog otpada treba napraviti na za to predviđenim mjestima, u određeno vrijeme. Mjesto na kojem se spaljuju grane i ostali biljni otpad mora biti dovoljno udaljeno od stambenih i drugih objekata, krošanja stabala, kao i od električnih vodova i njihovih stupova kako bi se spriječilo da ih plamen ili iskre zahvate. Prostor oko mjesta predviđenog za spaljivanje treba očistiti od zapaljivog raslinja u širini od najmanje pet metara kako bi se spriječilo širenje požara. Unaprijed treba pripremiti sredstva za gašenje požara, a ako nemate aparate za početno gašenje požara, poslužit će i pijesak, lopate. Vatru ne paliti noću i za vjetrovita vremena i ne spaljivati istovremeno velike količine raslinja. Osobe koje su koristile ložišta na otvorenome, dužne su kontrolirati izgaranje i ne smiju napuštati mjesto dok se vatra potpuno ne ugasi. U slučaju izbijanja požara odmah treba pozvati vatrogasce na broj 193 - savjetuju iz policije i apeliraju na osobe starije životne dobi i lošeg zdravstvenog stanja da ne pale biljni otpad. ■