Obnova šuma oko Osijeka - umjesto topola hrast lužnjak
“važno je na što duži rok imati stabilne i produktivne šumske ekosustave”
Na ukupno 53,50 hektara šumskih površina smještenih južno od Osijeka obnovit će se kultura euroameričkih topola sadnicama hrasta lužnjaka i šumskih voćkarica, čime će se omogućiti povratak hrasta lužnjaka, naše najvrednije zavičajne vrste šumskog drveća.
Izdašna sredstva
Vijest je to koja je stigla s druge interaktivne radionice projekta SUPERB u kojem sudjeluje 16 europskih zemalja s 36 partnera, a cilj mu je razvoj i implementacija dugoročnih i održivih rješenja i smjernica za obnovu šuma. Prezenteri i voditelji radionice održane u Osijeku bili su voditelji projekta iz Hrvatskog šumarskog instituta i Instituta za nizijsko šumarstvo i životnu sredinu iz Novog Sada, predstavnici Hrvatskih šuma te dionici i zainteresirane strane iz JU Agencije za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima na području Osječko-baranjske županije, Ministarstva poljoprivrede, Hrvatske komore inženjera šumarstva i drvne tehnologije, Vojvodina šuma, regionalnih i lokalnih udruga i društava iz područja zaštite prirode i lovstva i drugih dionika. Projekt je financiran s 20 milijuna eura kroz program za istraživanje i inovacije Horizon 2020 Europske komisije dok je ukupna vrijednost doprinosa pojedinih partnera u smislu usluga, ustupljenog zemljišta... još oko 91 milijun eura. Ova su izdašna sredstva osigurala provedbu najvećeg europskog projekta usmjerenog na obnovu šuma te istraživanja i monitoring na 12 demonstracijskih područja diljem Europe koja predstavljaju različite izazove u europskim šumama i širok raspon akcija obnove. Dragomir Pfeifer iz Hrvatskih šuma prezentirao je dosadašnje aktivnosti i daljnje planove te je sudionike radionice poveo u obilazak pokaznih ploha na području UŠP-A Osijek. Naime, u okolici Nemetina na 50-ak hektara šuma kojima gospodare Hrvatske šume provodi se supstitucija kultura euroameričkih topola, odnosno njihova zamjena u mješovite sastojine hrasta lužnjaka. Sijeku se devitalizirane alohtone topole koje su bile namjenski sađene za potrebe industrije, te se sadi hrast lužnjak nakon što je utvrđeno kako okolišni uvjeti i ponajprije tlo odgovaraju njegovim potrebama. Obavit će se i popunjavanje šumskim voćkaricama. “Kroz projekt će se s 140.000 eura, na ukupno 53,50 hektara sufinancirati obnova kultura euroameričkih topola sadnicama hrasta lužnjaka i šumskih voćkarica. Navedenim aktivnostima omogućit će se povratak hrasta lužnjaka, naše najvrednije zavičajne vrste šumskog drveća, na dio šumskih površina smještenih južno od Osijeka, konkretno u šumskom predjelu Rosinjska bara uz prigradsko naselje Tenja, te u šumskom predjelu Matica na području naselja Palača u Općini Šodolovci", ističe Pfeifer.
Za nove generacije
Dodaje kako na tom dijelu prevladava poljoprivredno zemljište te stoga svaka šumska površina u takvom okruženju daje izuzetno veliki doprinos kroz proizvodnju svojih općekorisnih funkcija koje su u Hrvatskoj zakonski definirane te ističe kako su najznačajnije općekorisne funkcije šumskih enklava u prevladavajućem poljodjelskom području njihov pozitivni utjecaj na zaštitu tla od erozije, vodni re
Dr. sc. Martina Đodan, predstojnica Zavoda za uzgajanje šuma Hrvatskog šumarskog instituta i koordinatorica aktivnosti projekta SUPERB za Hrvatsku istaknula je kako je važnost problematike obnove šuma naglo porasla posljednjih godina na globalnoj, europskoj i nacionalnoj razini. To je potaknuto rapidnim povećanjem štetnih događaja, poput razornog nevremena iz srpnja 2023. godine. “Ne treba zanemariti činjenicu da se ne radi o izdvojenom slučaju, već se mijenja dinamika raznolikih pritisaka na šume sa sve većom učestalosti i razmjerom šteta. Naravno, nove okolnosti zahtijevaju znatna ulaganja, ali ne zaboravimo da je u konačnici financijski, socijalno, pa i biološki najisplativiji način suočavanja s poteškoćama (tj. najbolji pristup obnovi šuma) pametno ulaganje u preventivne mjere, razvoj novih rješenja, pristupa i načina predviđanja odnosno umanjenja rizika,” rekla je. žim i kvalitetu voda, na plodnost tla i povećanje poljodjelske proizvodnje, pozitivan utjecaj na klimu i ublažavanje posljedica klimatskih promjena te doprinos povećanju bioraznolikosti i pružanje utočišta različitim vrstama divljih životinja. "Zbog svega toga važno je na što duži rok imati stabilne i produktivne šumske ekosustave. Provedba ovih projektnih aktivnosti je prema dosadašnjim iskustvima Hrvatskih šuma u 'potrajnom', kako se to danas uobičajeno naziva 'održivom gospodarenju' put k tome cilju. Kroz provedbu ovog projekta razmijenit će se različita europska iskustva u obnovi prirodnih staništa, a nadamo se kako će naša iskustva koja su najvećim dijelom pozitivna, naći svoju primjenu i u zemljama u okruženju", ističe Pfeifer.
Primjerice, ploha na području uz Dravu, između Nemetina i Sarvaša, razminirana je i obnovljena kroz projekt Naturavita vrijedan 50 milijuna eura. U tom je šumskom predjelu na 72,29 hektara, nakon sječe stare, ratnim djelovanjima oštećene kulture euroameričke topole šuma obnovljena zavičajnim vrstama šumskog drveća odnosno sadnjom sadnica hrasta lužnjaka i poljskoga jasena. Danas se, nakon što je prošlo tri vegetacijska razdoblja od sadnje sadnica, već vide obrisi mlade šume u svom punom razvoju. "Kako se poljski jasen obično uzgaja 80, a hrast lužnjak 140 godina, konačni sud o većoj ili manjoj uspješnosti obnove šume dat će neke druge generacije jednako kao što sadašnja generacija baštini veće ili manje uspjehe svojih prethodnika", zaključuje Pfeifer. ■