Bogatstvo svjetskih milijardera u porastu
Pet najbogatijih milijardera u EU-U povećalo je svoje bogatstvo za 76 posto od 2020., s 244 milijarde eura na 429 milijardi, po stopi od 5,7 milijuna eura po satu, otkriva Oxfam. Istovremeno je 99 posto stanovništva EU-A postalo siromašnije.
Ti nalazi temelje se na novom Oxfamovu izvješću o nejednakosti i globalnoj korporativnoj moći – Inequality Inc. – objavljenom nedavno. Izvješće otkriva da će, ako se ti trendovi nastave, svijet imati svog prvog trilijunaša u roku od deset godina, ali i da siromaštvo neće biti iskorijenjeno još 229 godina.
- Svjedočimo početku desetljeća podjela, s milijardama ljudi koji nose ekonomske udare pandemije, inflacije i rata dok bogatstvo milijardera raste. Ta nejednakost nije slučajna; klasa milijardera osigurava da joj korporacije priušte više bogatstva na račun svih ostalih - istaknuo je Amitabh Behar, privremeni izvršni direktor Oxfam Internationala.
U izvještaju je objavljeno da sedam od deset najvećih svjetskih korporacija ima milijardera kao izvršnog direktora ili glavnog dioničara, a te korporacije vrijede 9,3 trilijuna eura, što je više od ukupnog BDP-A svih zemalja Afrike i Latinske Amerike. Unatoč tome što čini manje od šest posto svjetske populacije, EU je domaćin 15 posto svjetskih milijardera i 16 posto svjetskog bogatstva milijardera. Milijarderi u EU-U su od 2020. povećali svoje akumulirano bogatstvo za trećinu, dosegnuvši 1,9 trilijuna eura u 2023. godini.
- Progresivni porez na bogatstvo multimilijunaša i milijardera u EU-U između dva i pet posto mogao bi prikupiti 286,5 milijardi eura svake godine. To bi moglo platiti 40 posto fonda EU-A za oporavak. Europski porez na bogatstvo ključan je kako bismo spriječili da upadnemo u novo doba nadmoći milijardera. Poštenim oporezivanjem najbogatijih u Europi EU drži ključ za početak sužavanja jaza između njih i nas ostalih - ističe Chiara Putaturo, Oxfamova stručnjakinja za poreze u Europskoj uniji.
Neke od najvećih kompanija u EU-U ostvarile su 172 milijarde eura netodobiti od srpnja 2022. do lipnja 2023. To je 66 posto više od njihove prosječne dobiti za razdoblje 2018. 2021.
Primjer modernog monopolista u Europskoj uniji je drugi najbogatiji čovjek svijeta, francuski milijarder Bernard Arnault. On predsjeda carstvu luksuznu robe LVMH, koje okuplja brendove kao što su Christian Dior, Louis Vuitton i Chandon. Grupu je kaznilo francusko antimonopolsko tijelo. Vlasnik je i najvećeg francuskog medija, Les Échos, kao i Le Parisiena.
- Ni jedna korporacija i pojedinac ne bi trebali imati toliku moć nad našim ekonomijama i našim životima - da budemo jasni, nitko ne bi trebao imati milijardu dolara - kaže Amitabh Behar, privremeni izvršni direktor Oxfam Internationala.
Oxfamovo izvješće također pokazuje rat stranih korporacija protiv oporezivanja. U EU je stopa poreza na dobit pala s 32,2 posto u 2000. na 21,5 posto u 2023. Globalno, samo četiri posto od 1600 najvećih kompanija javno objavljuje svoju globalnu poreznu strategiju i poreze na dobit plaćene u svim zemljama.z.r. ■