Onirati neovisno o svjetskim kretanjima

ugovaranje prodaje proizvodnje unaprijed, što se pokušalo kotacijskim cijenama koje su uvele neke tvrtke. Činjenica je da bi burza roba bila dobra, ali mi se čini kako je to kod nas neprovedivo jer zahtijeva golem napor, a cijene se ionako danas formiraju na temelju kretanja na dokazanim svjetskim i europskim robnim burzama, od kojih su za hrvatske poljoprivrednike najvažnije robna burza u Parizu i Budimpešti. Mi imamo u našem okruženju, točnije, u Srbiji, burzu roba, koja funkcionira, ali, na žalost, i tu je vidljivo da to nije donijelo pomak u prodaji, u njezinu slučaju srbijanskih poljoprivrednih proizvoda. Trgovanje na njoj je izuzetno malo u odnosu prema ukupnoj proizvodnji, a neizvjesnost oko cijena jednaka kao i kod nas", kaže Jakopović i dodaje: "Hrvatska je danas dio Europske unije (EU) i zajedničkog tržišta te na našem tržištu postoji golem broj tvrtki koje otkupljuju burzovne robe, a u vrijeme digitalizacije i informatičke povezanosti vrlo je lako utvrditi trenutne i buduće cijene te prema njima prodavati svoje proizvode. Najveći problem hrvatskih poljoprivrednika je što nemaju svoje silose i skladišta, pa ne mogu robu spremiti i trgovati u trenutku kada je cijena na tržištu viša i tako izvući maksimalnu dobit od svoje proizvodnje. Smatramo kako bi važnije bilo da se Zajedničkom poljoprivrednom politkom (ZPP) i preko EU fondova poljoprivrednici udruže i investiraju u silose i skladišta te da zajednički nastupaju na tržištu. Ovako kako danas funkcioniraju, to se najčešće odvija tako da prodaju svoju robu tijekom žetve i berbe, a potom budu nezadovoljni otkupnim cijenama. HPK je mišljenja kako država mora više kontrolirati kartelsko udruživanje otkupljivača, koji se vrlo često dogovaraju oko cijena, što onda ne ostavlja prostor poljoprivrednicima da dobiju bolju otkupnu cijenu. Drugi je problem i to što naši poljoprivrednici imaju velike troškove proizvodnje, zbog čega im je potreban novac, pa često odmah prodaju robu, jer nemaju prostora i vremena da je čuvaju do boljih tržišnih cijena.

Jakopović podsjeća da je od pojave korone, preko rata u Ukrajini, do inflacije i rasta globalnih cijena hrane došlo do golemih oscilacija cijena na svjetskom tržištu.

“Ratari su posljednje dvije godine ostvarivali odlične otkupne cijene, jer su globalne cijene eksplodirale. Potom je slijedio pad cijena, što im je stvorilo problem, a onda i prekomjerni uvoz roba iz Ukrajine. Sve to rezultiralo je nezadovoljstvom i potrebom države da dodatno intervenira u tržište potporama i financijskom pomoći. Teorijski bi robne burze sigurno donijele stabilnost i sigurnost u trgovanje, ali u ovom trenutku nismo sigurno je li to realno i provedivo i koliko bi naše robne burze mogle funkcionirati neovisno o svjetskim kretanjima. Također, pitanje je tko bi burzu vodio i kako bi ona funkcionirala. HPK je spreman saslušati ideje onih koji se zauzimaju za pokretanje robne burze, a potom donijeti odluku bi li takav projekt podržao", kaže Jakopović. ■