OTVORENO TRŽIŠTE
juna kuna.
No možda najporaznija činjenica proizišla iz tog jednogodišnjeg iskustva jest saznanje kako velik dio naše poljoprivredne proizvodnje ipak ne može kvalitetom odgovoriti na zahtjeve tržišta. Roba koja se nudi jednostavno ne prolazi osnovne parametre koje traži tržište Europe, posebice pšenica za mlinsko-pekarsku industriju.
Kako tada, tako i danas, jer Hrvatska nema do kraja regulirane zakonske propise o robnim burzama i zakonskog usklađivanja s Hanfom kao regulatorom tržišta kapitala, na Osječkoj burzi moguće je trgovati samo spot ugovorima i terminskim ugovorima, koji se moraju namiriti fizički. Zbog toga se (ni) ta burza nije razvila onako kako je bilo zamišljeno, u drugoj godini nisu više imali čime trgovati...
Posljednji pokušaj jasnijeg utvrđivanja cijene poljoproizvoda na osnovi potražnje bilježi se u proljeće 2021., kada su iz osječke Žito grupe objavili da nude mogućnost ugovaranja zajamčene cijene otkupa uroda, odnosno uveli su tzv. kotaciju cijena. Ona je i danas vidljiva na njihovim mrežnim stranicama.
Kartelsko udruživanje
Mladen Jakopović, predsjednik Hrvatske poljoprivredne komore (HPK), također navodi da se burza roba više puta u posljednjih dvadesetak godina pokušala nametnuti kao način sigurnog trgovanja poljoprivrednim proizvodima, ali se nikada nije otišlo dalje od ideje.
“Bilo je više pokušaja još tamo negdje krajem 2006. godine, a ideja je uvijek dolazila iz Osječko-baranjske županije, kao jedno od rješenja da se tržište poljoprivrednih roba sredi i da poljoprivrednici dobiju stabilno i sigurno tržište. Na žalost, do realizacije nije nikada došlo. HPK smatra kako je tržište poljoprivrednih proizvoda posljednjih godina postalo izuzetno nestabilno i da je svakako potrebna sigurnost i - Ono čega moramo biti svjesni jest da poljoprivrednici u Hrvatskoj funkcioniraju na otvorenom tržištu i da su poslovni ljudi koji sami donose odluke o tome kome će, kako i kada prodavati svoje proizvode. Dakle, moraju preuzeti rizik loših godina, a profitirati iz dobrih godina. Isto je i kod kotacijskih cijena – ako su im one dobre i povoljne, mogu se odlučiti za njih ili čekati neku novu priliku. Smatramo kako je tu važna i financijska pismenost i bolja edukacija poljoprivrednika kako da se nose sa tržištem. Također smatramo da je udruživanje i kooperacija s domaćim poljoprivrednim tvrtkama najbolji i najsigurniji način poslovanja na poljoprivrednom tržištu - zaključuje Mladen Jakopović.