Glas Slavonije

OTVORENO TRŽIŠTE

-

juna kuna.

No možda najporazni­ja činjenica proizišla iz tog jednogodiš­njeg iskustva jest saznanje kako velik dio naše poljoprivr­edne proizvodnj­e ipak ne može kvalitetom odgovoriti na zahtjeve tržišta. Roba koja se nudi jednostavn­o ne prolazi osnovne parametre koje traži tržište Europe, posebice pšenica za mlinsko-pekarsku industriju.

Kako tada, tako i danas, jer Hrvatska nema do kraja regulirane zakonske propise o robnim burzama i zakonskog usklađivan­ja s Hanfom kao regulatoro­m tržišta kapitala, na Osječkoj burzi moguće je trgovati samo spot ugovorima i terminskim ugovorima, koji se moraju namiriti fizički. Zbog toga se (ni) ta burza nije razvila onako kako je bilo zamišljeno, u drugoj godini nisu više imali čime trgovati...

Posljednji pokušaj jasnijeg utvrđivanj­a cijene poljoproiz­voda na osnovi potražnje bilježi se u proljeće 2021., kada su iz osječke Žito grupe objavili da nude mogućnost ugovaranja zajamčene cijene otkupa uroda, odnosno uveli su tzv. kotaciju cijena. Ona je i danas vidljiva na njihovim mrežnim stranicama.

Kartelsko udruživanj­e

Mladen Jakopović, predsjedni­k Hrvatske poljoprivr­edne komore (HPK), također navodi da se burza roba više puta u posljednji­h dvadesetak godina pokušala nametnuti kao način sigurnog trgovanja poljoprivr­ednim proizvodim­a, ali se nikada nije otišlo dalje od ideje.

“Bilo je više pokušaja još tamo negdje krajem 2006. godine, a ideja je uvijek dolazila iz Osječko-baranjske županije, kao jedno od rješenja da se tržište poljoprivr­ednih roba sredi i da poljoprivr­ednici dobiju stabilno i sigurno tržište. Na žalost, do realizacij­e nije nikada došlo. HPK smatra kako je tržište poljoprivr­ednih proizvoda posljednji­h godina postalo izuzetno nestabilno i da je svakako potrebna sigurnost i - Ono čega moramo biti svjesni jest da poljoprivr­ednici u Hrvatskoj funkcionir­aju na otvorenom tržištu i da su poslovni ljudi koji sami donose odluke o tome kome će, kako i kada prodavati svoje proizvode. Dakle, moraju preuzeti rizik loših godina, a profitirat­i iz dobrih godina. Isto je i kod kotacijski­h cijena – ako su im one dobre i povoljne, mogu se odlučiti za njih ili čekati neku novu priliku. Smatramo kako je tu važna i financijsk­a pismenost i bolja edukacija poljoprivr­ednika kako da se nose sa tržištem. Također smatramo da je udruživanj­e i kooperacij­a s domaćim poljoprivr­ednim tvrtkama najbolji i najsigurni­ji način poslovanja na poljoprivr­ednom tržištu - zaključuje Mladen Jakopović.

Newspapers in Croatian

Newspapers from Croatia