Nezaposlenim osobama veće naknade, najviša 845,60 eura

U osnovicu će ulaziti i neoporezive naknade na plaću, naknada za prijevoz...

Hrvatska je od 2016. do 2023. godine za novčane naknade nezaposlenim osobama isplatila gotovo 950 milijuna eura, a samo je lani za te potrebe izdvojila 115,5 milijuna eura.

Niske naknade

Najviši iznos novčane naknade u 2022. iznosio je 4990,30 kuna, a prosječno isplaćena naknada iznosila je 2802,06 kuna. Godinu poslije prosječna naknada koja je isplaćena nezaposlenima u to vrijeme iznosila je 416,38 eura, što preračunano iznosi 3137,22 kune.

Hrvatska prema tim pokazateljima, ali i svim ostalima koje regulira aktualni zakon, ima vrlo niske naknade za nezaposlene, nedostatne za dostojanstven život. Osim toga izrazito je nizak broj osoba koje primaju naknadu. Ova činjenica upućuje na zaključak da su uvjeti za ostvarivanje prava za vrijeme nezaposlenosti strogi i ograničavajući. Pritom treba voditi računa o ravnoteži između visine novčane naknade i motiviranosti nezaposlene osobe za aktivnim traženjem posla i povratkom u svijet rada. Stoga bi, prema preporuci Vijeća EU-A, Hrvatska trebala ojačati mjere i institucije tržišta rada i poboljšati adekvatnost naknade za nezaposlene. Imajući u vidu preporuku, NPOO-OM je predviđena izrada analize adekvatnosti novčane naknade za vrijeme nezaposlenosti uz odgovarajuće zakonodavne izmjene. Ministarstvo rada i mirovinskog sustava poslalo je socijalnim partnerima na očitovanje nacrt izmjena Zakona o tržištu rada. Prema njemu bi, u trećem kvartalu 2024. godine, trebale narasti naknade za nezaposlene osobe, ali treba imati na umu kako se to ponajprije odnosi na osobe koje su radile najmanje dvije godine prije gubitka posla.

U cilju pružanja adekvatne materijalno pravne zaštite nezaposlenim osobama, Ekonomski institut Zagreb proveo je analizu adekvatnosti novčane naknade za vrijeme nezaposlenosti tijekom 2022. i dao preporuke kao podlogu izradi nacrta prijedloga zakona. Preporuke EIZ-A temelje se na zaključcima prema kojima je zadaća novčane naknade za vrijeme nezaposlenosti zaštita

Broj korisnika naknade u posljednjih se sedam godina kontinuirano smanjuje, te se tako od 39.907 u 2016. godini sveo na 21.882 u 2023. godini. Jedina je iznimka bila 2020., pandemijske godine, kada je udio primatelja naknada porastao u odnosu prema 2019. godini za 9380 primatelja novčanih naknada koju je tada primala svaka četvrta nezaposlena osoba na Zavodu za zapošljavanje. Lani je novčanu naknadu primala svaka peta nezaposlena osoba, a najviše ih je bilo u područnim uredima u Zagrebu (3900) i Splitu (3700) dok je osječki područni ured na trećem mjestu s prosječnih 1500 korisnika naknade. Prosječni broj korisnika novčane naknade za vrijeme nezaposlenosti u 2022. bio je 23.458 osoba. U prosječnome broju korisnika novčane naknade prevladavaju žene s udjelom od 60,5 posto, zatim osobe srednje radne dobi od 25 do 54 godine s 68,9 posto, osobe srednjoškolske razine obrazovanja s 64,3 posto te kratkotrajno nezaposlene osobe 95,6 posto. Korištenjem novčane naknade obuhvaćeno je u prosjeku 20,2 posto nezaposlenih osoba. Osobe srednje i visoke razine obrazovanja češće su obuhvaćene novčanom naknadom (21,83 posto odnosno 24,59 posto) nego osobe niže razine obrazovanja (13,33 posto), dok su kratkotrajno nezaposlene osobe višestruko češći (33,15 posto) korisnici novčane naknade u odnosu prema dugotrajno nezaposlenim osobama (1,54 posto).

Da bi nezaposlena osoba nakon prestanka radnog odnosa ili obavljanja samostalne djelatnosti ostvarila pravo na novčanu naknadu, mora u trenutku prestanka radnog odnosa imati najmanje devet mjeseci rada u posljednja 24 mjeseca. Također joj radni odnos ne smije prestati njezinom krivnjom ili pak samostalnu djelatnost ne smije prestati obavljati bez opravdanog razloga. Mora se prijaviti Hrvatskom zavodu za zapošljavanje i zahtjev za novčanu naknadu podnijeti u roku od 30 dana od dana prestanka radnog odnosa, prestanka privremene nesposobnosti za rad, odnosno rodiljnog, roditeljskog, posvojiteljskog ili skrbničkog dopusta nakon prestanka radnog odnosa. radnika od negativnih posljedica nezaposlenosti. Ta zaštita mora biti primjerena na način da osigura nezaposlenoj osobi, s jedne strane, dostojanstven život koji će joj omogućiti pronalazak kvalitetnog zaposlenja, te, s druge strane, neće utjecati na njezinu motiviranost za zaposlenje. Uvjeti za ostvarivanje naknade za vrijeme nezaposlenosti moraju biti takvi da postave ravnotežu između materijalne zaštite nezaposlene osobe i njezine aktivacije na tržištu rada. U bitnome, navedenim preporukama predloženo je povećanje novčane naknade nakon 90. dana korištenja, kao i olakšan pristup ostvarivanju i ponovnom korištenju toga prava. Naknada za nezaposlene osobe tijekom prvih 90 dana nakon gubitka posla i prema novom nacrtu ostat će ista, a bit će 60 posto prosječne brutoplaće koju je osoba primala posljednja tri mjeseca, ali najviše 70 posto prosječne netoplaće u državi, što znači 845,60 eura. Sljedećih 90 dana naknada bi trebala narasti sa sadašnjih 30 posto na 45 posto prosječne tromjesečne brutoplaće primatelja, ali neće moći biti veća od 50 posto prosječne netoplaće u državi, što bi iznosilo 604 eura.

Povećati obuhvat

Prema procjeni za te bi promjene u proračunu za 2024. trebalo osigurati još 11,5 milijuna eura. Naknada nakon isteka 180 dana past će na 30 posto plaće te osobe, a neće moći biti viša od 35 posto prosječne hrvatske plaće. Ono što bi moglo razveseliti nezaposlene jest činjenica da će im izračun osnovice za naknadu uključivati i neoporezive naknade na plaću, prije svega stimulacije, naknade za prijevoz i topli obrok. Savez samostalnih sindikata Hrvatske (SSSH) podupire povećanje naknade nakon 90. dana korištenja, no smatraju da bi taj iznos trebalo vratiti na 50 posto osnovice, kako je to bilo do izmjena 2013. godine kada se to pravdalo krizom i velikim brojem nezaposlenih. “To sada nije slučaj, međutim smatramo da bi u kontekstu rastućih troškova života trebalo preispitati adekvatnost iznosa i u prvih 90 dana nezaposlenosti, naročito pitanje niskog gornjeg ograničenja naknade. Također, jako je važno, a ovim izmjenama zanemareno, pitanje obuhvata osoba koje primaju naknadu. Naime, u Hrvatskoj pravo na naknadu ostvaruje samo 25,9 posto registriranih zaposlenih, što je posljedica toga da je Hrvatska, uz Luksemburg, zemlja s najstrožim kriterijima za ostvarivanje takvog prava", tvrdi Sunčica Brnardić, izvršna tajnica za radno i socijalno pravo SSSH-A, dodajući kako bi trebalo uvjet prethodnog radnog iskustva smanjiti s devet na šest mjeseci u posljednje dvije godine kako bi se uključili i sezonski radnici, i/ili razmotriti davanje prava na naknadu i na temelju sporazumnog raskida radnog odnosa. ■