Inflacija pojela rast plaća, slabi izgledi za kompromis
Hagen Lesch: Mnoga su poduzeća u krizi i nemaju mnogo toga za raspodjelu
Val štrajkova proteklih je tjedana zaustavio život u Njemačkoj, u vrijeme dok se najveće europsko gospodarstvo bori s niskom razinom ekonomskog rasta, a potrošači osjećaju visoku inflaciju.
Radnici željeznica, vozači autobusa i zaposlenici aerodroma krenuli su u štrajk jedni za drugima, pregovarajući o plaćama, u zemlji koja se inače ponosi dobrim radnim uvjetima. Zbog posljednjeg štrajka zaposlenika zračnih luka Lufthansa je u srijedu morala otkazati devet od deset letova. Njemačka svjedoči nezadovoljstvu radnika od kraja 2022. godine, a plaće su u zemlji od početka ruske invazije na Ukrajinu pale za četiri posto. Dio sektora prošle je godine dobio povišice, neke i do deset posto, no nove nagodbe nisu ublažile tenzije pokrenute inflacijom, koja je prošle godine dosegla 5,3 posto. Pritisak visokih cijena utjecao je na razgovore o plaćama i doveo je do širenja štrajkova. Vozači vlakova na kraju siječnja prekinuli su rad na pet dana, prije no što su to učinili i radnici aerodroma i lokalnog javnog prijevoza. "Radnici doista osjećaju pad prihoda, na kraju mjeseca imaju manje novca u džepovima", rekao je agenciji France Presse Alexander Gallas, politolog sa Sveučilišta u Kasselu. Položaj sindikata istovremeno je ojačan ozbiljnim nedostatkom radne snage koji prijeti njemačkom gospodarstvu. No zahtjevi sindikata u nerazmjeru su s "činjenicom da su mnoge tvrtke u krizi i nemaju mnogo toga za raspodjelu", zbog čega su brza rješenja komplicirana, smatra Hagen Lesch iz ekonomskog think tanka IW. Širenje štrajkova dovelo je u pitanje budućnost radnih odnosa u njemačkom gospodarstvu, koji su se dosad temeljili na konsensuzu. "Ovo je trenutak istine za njemački model", rekao je Lesch i dodao: "Sindikati su bili spremniji na kompromis tijekom pandemije koronavirusa. To je gotovo."
Njemačka je povijesno bila europska zemlja u kojoj su radnici najmanje štrajkali. Između 2012. i 2021. samo 18 od svakih 1000 radnih dana bilo je poremećeno štrajkovima, u usporedbi sa 92 u Francuskoj. Kolektivni ugovori, dugogodišnji temelj sustava, sada pokrivaju samo 43 posto radnika u Njemačkoj, u usporedbi s 56 posto 2010. godine. Trenutni val štrajkova ima snažnu podršku među radnicima, tvrde stručnjaci, iako ne navode točan broj. "Svjedočimo visokim razinama sudjelovanja, što dovodi do povećanja članstva u sindikatima", rekao je Thorsten Schulten, istraživač instituta WSI.
Zemaljsko osoblje njemačkog zračnog prijevoznika Lufthanse u srijedu je započelo štrajk kako bi se povećao pritisak u pregovorima oko plaća. Tom industrijskom akcijom bit će pogođeno oko 100 tisuća putnika. Sindikat Verdi priopćio je da se štrajka u zračnim lukama u Frankfurtu, Muenchenu, Hamburgu, Berlinu i Duesseldorfu. U Frankfurtu i Muenchenu bit će samo 10 - 20 posto letova. U pregovorima Verdi zahtijeva povećanje plaća od 12,5 posto za 25.000 radnika ili najmanje 500 eura više mjesečno u razdoblju od 12 mjeseci, plus jednokratnu isplatu od 3000 eura kako bi se nadoknadila inflacija. Sindikat tvrdi da su viši troškovi života i veliko opterećenje zbog nedostatka osoblja osnova za veće plaće. Putnici su sve ojađeniji zbog niza štrajkova u prijevozu.
Nekoliko ključnih dogovora između sindikata i uprava još uvijek nije na stolu, što znači da će se štrajkovi nastaviti. "Sve je moguće", smatra Claus Weselsky, čelnik sindikata željezničara GDL. Kolektivnoj akciji tek bi se mogli pridružiti i drugi sektori, poput onog kemijskog, koji je gospodarski pogođen u proteklim godinama, a u idućim mjesecima čekaju ga novi krugovi pregovora o plaćama. ■