Okrupnjavanje s premalo izgleda, izbori su preblizu, a suradnja teško održiva
Hoće li protivljenje izboru Ivana Turudića za novog glavnog državnog odvjetnika dovesti do mogućeg ujedinjenja hrvatske ljevice pitanje je koje se postavlja od zajedničke konferencije za novinare osam parlamentarnih oporbenih stranaka održane u srijedu u Saboru.
Nakon neuspjelih pokušaja nuđenja suradnje, poput SDP-A i Možemo, većina njih ranije je najavila kako će na parlamentarnim izborima nastupiti samostalno. Neprijateljstvo Socijademokrata i SDP-A nakon raskola nije prestalo, a ostale, manje stranke još su u fazi predizbornih priprema.
Čelnik Socijaldemokrata Davorko Vidović za Jutarnji list rekao je da bi okupljanje takve velike koalicije bio "izuzetno krvav posao". No i dodao je da "ako je to jedina alternativa, onda vrijedi nastojati i zatomiti osobne taštine". Stoga ga spominju kao mogućeg inicijatora takvog potencijalnog okupljanja. Na okupu je osam oporbenih stranaka od centra nalijevo - Socijaldemokrati, SDP, Možemo, Reformisti, Fokus, Centar, Stranka s imenom i prezimenom i Radnička fronta. Njima se može dodati i HSS, koji je već u savezu sa Socijaldemokratima. "Okrupnjavanje stranaka od centra prema lijevo sigurna je dobitna kombinacija, samo ako se bude mogla ostvariti", rekao je Vidović. Naime, ako parlamentarni izbori budu već u travnju, kako se spominje, to se čini prekratkim rokom da se pomire "svi duhovi" u tako širokoj koaliciji. Misli li da bi te stranke ili neke među njima mogle pronaći zajednički "put" prije izbora ili nakon njih upitali smo političkog analitičara Davora Gjenera. On kaže da ne vidi mogućnost nekakve promjene opozicijske platforme i paradigme. Ističe da se tu, s jedne strane pokazala discipliniranost sadašnje vladajuće koalicije, unatoč napetostima koje postoje vezano uz izbor suca Ivana Turudića za novog glavnog državnog odvjetnika. Njemu se čini da jedino što se mijenja jest koalicijski potencijal premijera Andreja Plenkovića te smatra da nakon ovoga ima manje prostora za održavanje sadašnje generalne arhitekture vladajuće koalicije i da je puno manje vjerojatno kako je moguće nakon izbora formirati parlamentarnu većinu koju bi činili HDZ, manjinski zastupnici i predstavnici lijevog liberalno-demokratskog političkog polja. "To je, čini mi se, jedina promjena. To da bi bila moguća bilo kakva administracija, bilo kakva većina, u kojoj bi zajedno sudjelovali Možemo s jedne strane, i Most s druge, jednostavno ne dolazi u obzir. Izgleda da je sve bliža suradnja pod Milanovićevim vodstvom između Mosta i SDP-A, kao dviju stranaka - jedne populističke, a druge lijevo autoritarne. Ali ništa drugo se promijenilo nije", smatra Gjenero.
No, kako je okupljena ljevica prednjačila u tvrdnjama kako će na izborima upravo oni osvojiti vlast, pa i dati "nogom u guzicu Turudiću, ali i
Plenkoviću", vratili smo se na pitanje koliko vidi mogućnosti za takvu suradnju. Gjenero kaže kako u to ne vjeruje. Točnije, uvjeren je da se Možemo previše boji toga da će ih Milanović na kraju pokušati ugurati u političku suradnju s Mostom da bi činili takve političke ustupke. Oni su, kaže, vrlo svjesni da bi im sudjelovanje u takvoj političkoj opciji bilo krajnje neugodno i bitno smanjilo njihovu uvjerljivost u svom biračkom tijelu. Za njih je povoljnije ostati u opoziciji na nacionalnoj razini nego surađivati s jedne strane s autoritarnom ljevicom ili s druge strane s desnim populistima, ističe. ■