Zbog zlonamjernih poziva gubi se dragocjeno vrijeme
U odnosu na prve godine rada bilježi se smanjenje tzv. nenamjenskih poziva
Jedinstveni europski broj za hitne službe 112 aktivan je u Europskoj uniji već 33 godine, a u Hrvatskoj je uveden 11. veljače 2005., odnosno u funkciji je punih 19 godina. Upravo se 11. veljače obilježava i Dan europskog broja 112 u Hrvatskoj.
Brza intervencija
Sustav 112 čini dvadeset županijskih centara koji zaprimaju hitne pozive i djeluju kao jedinstveni operativno-komunikacijski centri za sve vrste hitnih situacija. Sustav osigurava zaprimanje dojava telefonom, SMS-OM i e-pozivom iz vozila.
Od uspostave broja 112 u Hrvatskoj 2005. godine do kraja 2023. zabilježeno je nešto više od 35,8 milijuna poziva na broj 112. Od toga je nešto više od 18,2 milijuna, ili gotovo 51 posto, bilo tzv. namjenskih poziva, na temelju kojih su zatražene intervencije hitnih i drugih nadležnih službi te potencijalno operativnih snaga sustava civilne zaštite. Nenamjenski pozivi su oni koji nisu vezani uz hitnu situaciju i posljedica su nepoznavanja uloge centara 112. To su, primjerice, pozivi vezani uz razne servisne i prometne informacije ili kada građani krivo nazovu želeći naručiti dostavu hrane ili prijevoz taksijem, prijavljuju da su vidjeli lisicu u šumi... U takvim situacijama građane se upozori da broj 112 zovu samo kada su u opasnosti i trebaju pomoć hitnih službi.
U 2023. godini hrvatski centri 112 zabilježili su ukupno 1,967.116 poziva, od kojih je 1,355.200 (68,9 posto) bilo namjenskih. Također prošle godine u Hrvatskoj su zabilježena 509.034 događaja, od kojih je 265.979 (52,3 posto) bilo medicinskih, 172.468 (33,9 posto) sigurnosnih, 38.030 (7,5 posto) složenih i 32.557 (6,4 posto) vatrogasnih.
Područni ured Civilne zaštite Osijek, Županijski centar 112 Osijek, zaprimio je 74.919
Vrste poziva koje se zaprimaju na telefonski broj 112 su različite, a tu su, osim poziva za hitne službe (policiju, vatrogasce, hitnu medicinsku službu, službu traganja i spašavanja na moru te pomoć na cestama), pozivi radi pokretanja akcije traganja i spašavanja koju provode policija i GSS, pozivi za tehničke intervencije vatrogasaca, pozivi za medicinski prijevoz i pozivi po kojima trebaju postupati inspekcijske službe. Također na broj 112 zaprimaju se pozivi o nesrećama u cestovnom, zračnom, željezničkom, riječnom ili morskom prometu, dojave o onečišćenju okoliša ili odlaganju opasnih tvari na mjesta koja nisu za to određena, dojave o nesrećama, kvarovima ili oštećenjima na infrastrukturi, dojave o svim vrstama prirodnih nesreća i nepogoda, dojave radi zbrinjavanja strogo zaštićenih kopnenih i morskih životinja i životinja koje su napustile svoje prirodno stanište te o bolestima životinja, dojave o zaraznim bolestima ljudi, ali i dojave o nasilju u obitelji. poziva. Namjenskih poziva bilo je 35.580, nenamjenskih 39.267, ali su bila i 72 zlonamjerna. U Osječko-baranjskoj županiji zabilježeno je ukupno 32.537 događaja, od kojih je 14.395 (44,1 posto) bilo medicinskih, 10.043 (31,0 posto) sigurnosna, 5859 (18,0 posto) složenih i 2240 (6,9 posto) vatrogasnih. Osječki centar 112 lani je uputio 45.047 poziva hitnim službama.
Analizom strukture poziva vidljivo je znatno povećanje svjesnosti građana o dostupnosti i namjeni broja 112. Naime, promatrajući razdoblje prvih pet godina (2005. 2009.), u ukupnom broju poziva njih 77 posto bilo je nenamjenskih i zlonamjernih, što je u znatnoj mjeri otežavalo rad sustava 112.
Pozivi stranaca
U 2023. godini centri 112 zabilježili su ukupno 1.967.116 poziva, od kojih je 1.355.200 (68,9 posto) bilo namjenskih. "Problem u radu Centra 112 su zlonamjerni pozivi bilo koje vrste (lažne dojave o nezgodi, požaru i slično), zbog kojih se gubi dragocjeno vrijeme. Uglavnom se radi o pozivima iz dosade ili znatiželje, ili pozivima u kojima građani postavljaju različite upite zaboravljajući da sustav 112 služi isključivo za koordinaciju hitnih službi. Informacija o navedenim pozivima prosljeđuje se nadležnoj policijskoj postaji. Nakon zaprimanja poziva operater ga mora proslijediti žurnoj službi, kako bi ona mogla pravodobno pružiti pomoć. U takvim situacijama svaka sekunda je važna, pa ti zlonamjerni pozivi oduzimaju vrijeme. U tom smislu bitna je edukacija, koja kroz naše programe i edukativne aktivnosti počinje već u vrtićima i školama, a provodimo ju diljem Hrvatske", ističu iz Ravnateljstva civilne zaštite. Dodaju kako je anketa o svjesnosti građana Europske unije o jedinstvenom europskom broju za hitne službe 112, koju je Europska komisija provela 2020. godine, pokazala kako bi 89 posto ispitanika u Hrvatskoj reklo da bi zvalo broj 112 ako im je potrebna pomoć neke hitne službe. Prosjek Unije je 74 posto. Na broju 112 u Hrvatskoj mogu se preuzeti i pozivi na nekoliko stranih jezika (engleski, njemački, talijanski, mađarski i slovački). Prosječan godišnji broj poziva na stranim jezicima je nešto veći od 7500, a prošle godine zabilježeno ih je nešto više od 8232, što pokazuje trend porasta od 2020., kada ih je zabilježeno 4300. Do sada ih je najviše ostvareno 2019. godine, i to nešto više od 10.900. ■
ZA LAŽNU UZBUNU MOŽE SE DOBITI PRIJAVA POLICIJI