Iako je Hrvatska u NATO-U, treba jačati vlastite vojne snage

Premijerov savjetnik za vanjsku politiku Europska unija najpogodnije je okruženje za Hrvatsku, usprkos svim problemima koje ima

O aktualnom geopolitičkom trenutku obilježenom oružanim sukobima, o promjenama odnosa moći svjetskih sila, nemilom stanju u kojem se nalazi Europska unija, potrebi naoružanja članica NATO-A, ali i aktualnim pitanjima u susjednoj Bosni i Hercegovini i Srbiji govori Mate Granić. S Granićem smo razgovarali upravo u trenutku dok su u Saboru glasali za imenovanje Ivana Turudića glavnim državnim odvjetnikom.

▼ Kako komentirate izbor Ivana Turudića? Zašto se toliko inzistira na osobi koja je, vidjeli smo po objavljenim porukama, lagala o svom poznanstvu s bivšom državnom tajnicom Josipom Pleslić (ex Rimac)?

- Gospodin Turudić se javio na natječaj, te je prema svim ocjenama, čak i protukandidata, bio najbolji. Prošao je tri sigurnosne provjere u različitim vremenima. On je malo osebujan čovjek, ali sve njegove presude u posebno važnim procesima nitko nije doveo u pitanje.

▼ Ustavni sud rušio je njegovu presudu protiv Ive Sanadera?

- Na kraju je ipak Vrhovni sud kao najviša sudska instanca potvrdio Turudićevu presudu. On se pokazao vrhunskim profesionalcem. Ovo puštanje poruka u medije najgore je što se može događati, zato što je poznato tko ih može puštati. U svakom slučaju, Turudiću je izglasano povjerenje. Želim da bude potpuno nezavisan i da profesionalno radi svoj posao. Toliko.

▼ Prošlog ste tjedna boravili u Beču. Kojim povodom?

- Misija Europske unije ondje je organizirala okrugli stol o povratku Hrvatske u Europu. Bili su ondje Hanness Swoboda, koji je 18 godina bio austrijski europarlamentarac, Franz Fischler, bivši povjerenik Europske komisije za poljoprivredu i ribarstvo, Martin Selmayr, bivši glavni tajnik Europske komisije, a iz našeg Ministarstva vanjskih poslova Dubravka Kobaš Lučić. Jako je lijepo da se na tako visokoj razini obilježio put koji je Hrvatska prošla od borbe za međunarodno priznanje do ulaska u NATO, Europsku uniju, poslije eurozonu, Schengen. Naravno, bilo je riječi i o sadašnjoj poziciji Hrvatske u EU-U. Okrugli stol vodio je ugledni austrijski novinar i predsjednik Zaklade "Alojz

Mock", Otmar Lahodynsky. U prvom redu sjedila je i gospođa Mock.

▼ Kakva je današnja pozicija Hrvatske u Europi? Realno, mi smo mala zemlja, s 3,8 milijuna stanovnika, koliko možemo utjecati na europske politike?

- S obzirom na broj stanovnika koji spominjete, imamo izrazito dobar položaj u Europi, najviše zaslugom premijera Andreja Plenkovića, ali i cijele sadašnje Vlade i hrvatske diplomacije. Hrvatska je dobila vrlo značajna europska sredstva za oporavak. Također, poštovani smo i cijenjeni, kako hrvatska diplomacija tako i hrvatska Vlada. Činjenica da je premijer Plenković prihvaćen u EU-U, posebno unutar Europske pučke stranke, izuzetno je važna i povoljna jer je Europska unija najpogodnije okruženje za Hrvatsku usprkos svim problemima koje EU ima, i s kojima se bolje ili lošije nosi. ▼ Koji su problemi Europske unije iz vaše perspektive?

- U EU-U ima dosta zabrinjavajućih procesa, rast radikalne desnice u Njemačkoj, Afd-a, Alternative za Njemačku, oni su druga stranka po snazi. Jača desnica i u Francuskoj, došlo je do velikih promjena u Italiji. Također, u nekim državama Europske unije jača lijeva populistička opcija, na primjer u Slovačkoj.

▼ AFD biste rezolutno okarakterizirali kao "radikalnu desnicu", ne samo desnicu ili "desniju desnicu"?

- Da, oni su radikalna desnica. Iako, uz taj trend koji vidimo, jako je teško u ovom trenutku predvidjeti u kojem će smjeru doći do promjena i tko će voditi EU. No sigurno je da će do promjena doći. Situacija se snažno promijenila u posljednjih nekoliko godina unutar EU-A. Manjak liderstva u Europskoj uniji apsolutno je prepoznat, a tu su i mnogi drugi fenomeni. Na primjer, fenomen ilegalnih imigracija, s kojima se EU sve teže nosi. Taj fenomen neće stati, apsolutno neće stati. Tu je u ovom trenutku i Mađarska, koja je neosporivi problem u EU-U. Jer EU mora biti jedinstven u svojoj politici, sada posebno u pomoći Ukrajini, koja je žrtva brutalne ruske agresije, oko toga nema nikakvih dilema. Ovaj Putin nije onaj Putin otprije dvadeset godina, ni Rusija nije ona Rusija nakon pada Berlinskog zida. Putin više ne govori o demokraciji, ljudskim pravima, medijskim slobodama, već samo o geostrateškim interesima Rusije, tradicionalnim, konzervativnim vrijednostima Rusije i pravoslavlja. Tu je Ukrajina, logično, samo prva žrtva, a ciljevi su mu i Gruzija i Moldavija. Zaoštravaju se odnosi prema Baltičkim zemljama, čak i Finskoj. Zato je sad potrebno itekakvo jedinstvo EU-A i NATO-A, te unutar EU-A, oko ključnih pitanja. Legitimno je da se svatko bori za svoje interese, ali je opasno kad se temeljne politike koje su pitanje opstanka EU-A dovode u pitanje. ▼ Trenutna slabost Europske unije uvjetovana je slabošću Njemačke? Angela Merkel otvorila je granice, pozvala "sve" da dođu, a u novije doba na to su se nadovezali loši energetski potezi, gašenje nuklearki...

- Neosporivo je da su migracije, a posebno ilegalne migracije, posljedica događaja u Africi, na Bliskom istoku i u Aziji. Migracije ne staju, a situacija će se još pogoršati.

▼ Bit će još izazovnije nego 2014. i 2015.?

- Tako je. Angela Merkel bila je velika njemačka državnica, to je neosporivo, ali jasno je kako je njezina procjena da hoće i može primiti sve koji žele doći bila pogrešna. To je činjenica. U ovom trenutku EU mora imati zajedničku politiku prema migracijama, to mora biti jedna od najvažnijih politika. Jer jedno su gospodarske migracije, a drugo su ilegalne. Tu mora postojati snažniji dogovor unutar EU-A. Kad spominjete Njemačku, treba reći i o njihovoj energetskoj ovisnosti o Rusiji, što se pokazalo jako velikim problemom nakon brutalne ruske agresije na Ukrajinu. Brzo rješavanje nuklearki isto se pokazalo potpunim promašajem. To što ste kazali itekako je zabrinjavajuće. Njemačka jest naša prijateljska država, nakon Svete Stolice i Aloisa Mocka, koji su od prvih dana bili s nama, Njemačka je od sredine kolovoza 1991. odigrala ključnu ulogu u međunarodnom priznanju Hrvatske. No zna se da je gospodarski najsnažnija zemlja Njemačka, i ako Njemačka ima problema, onda će ih imati još puno država.

▼ Ruska agresija na Ukrajinu? Kako gledate na aktualnu situaciju, može li u kratkom roku doći do prestanka napada?

- Ako se malo vratimo u prošlost, reakcija međunarodne zajednice nije bila adekvatna kada je došlo do okupacije Krima. Ni EU ni SAD nisu imali snažan odgovor na to. Krive su bile procjene, a Krim je dao poticaj Putinu. Ako ste pažljivo pratili proteklih pet-šest godina što je Putin govorio, mogli ste vidjeti da je samo pitanje vremena kad će se nešto dogoditi. Bilo je i nespretnosti. Američki predsjednik Trump nije podržao Minsk 2, koji je u jednom trenutku bio jedini realan izlaz. Kako međunarodna zajednica oko Ukrajine nije bila jedinstvena, to je išlo na ruku Putinu. Doduše, i on je krivo procijenio, na temelju izvještaja svojih službi, da će za nekoliko dana biti u Kijevu te zauzeti cijelu Ukrajinu. Ukratko, Putin danas praktično govori samo o geostrateškim interesima Rusije i spreman je sve napraviti u tom smjeru. Klasična imperijalna politika najgore vrste.

▼ Koliko će u zastavljanju te politike ulogu imati diplomacija, a koliko vojna sila?

- Diplomacija svakako mora