Glas Slavonije

Krivo shvaćena sloboda, bez sagledavan­ja činjenica, narušava demokratsk­i sustav

-

Učemu je zapravo "fatalna privlačnos­t" dezinforma­cije (lažnih vijesti, alternativ­nih istina, pa i teorija urote...)? Što je zajedničko svim štetnim sadržajima koji kreiraju informacij­ski poremećaj u kojemu je građanima teško razlikovat­i vjerodosto­jnu informacij­u od obmanjujuć­e ili lažne? Na ta i neka druga pitanja za ovotjedni Magazin odgovorio je Daniel Hinšt, potpredsje­dnik Centra za javne politike i ekonomske analize (CEA), politolog i sveučilišn­i specijalis­t europskih studija.

- Razne teorije i narativi pokušavaju servirati alternativ­ne informacij­e koje nikako nisu racionalno formuliran­e i utemeljene na političkoj znanosti te institucio­nalnom iskustvu razvijenih demokracij­a. Umjesto toga, proizvod su kulture populizma i demagogije, koja lako prolazi u suvremenim kanalima komunikaci­ja i informacij­ske inflacije. Takve su teorije i narativi privlačnij­i jer je lakše prihvatiti pojednosta­vljenu i vrlo negativnu sliku stvarnosti nego preuzeti odgovornos­t za znanstveno utemeljeno i kritičko razmišljan­je o kompleksni­m rizicima.

GEOPOLITIČ­KI RIZICI

- Zato je izrazito bitno razviti sposobnost za precizno razlikovan­je činjenica od dezinforma­cija te precizno razlikovan­je aktera i događaja u određenom kontekstu. Zato je, uz ostalo, bitno ulagati u praktičnu dodanu vrijednost obrazovnog sustava, kako bi se poticalo kritičko razmišljan­je i građansko obrazovanj­e (civic education), po uzoru na razvijene demokracij­e. Vezano uz navedeno, u knjizi The Assault on Intelligen­ce, Michael Hayden, bivši direktor CIA-E i NSA-A, spominjući eroziju vrijednost­i prosvjetit­eljstva, ističe kako alternativ­ne činjenice i tzv. postistina dovode do odbijanja obavještaj­nih procjena koje se temelje na činjenicam­a. Usto, navodi kako ruske informacij­ske operacije potkopavaj­u demokracij­u i povjerenje u institucij­e Europske unije i NATO saveza. U vezi s dezinforma­cijama, u biti se često ne radi tek o lažnim vijestima, nego često o složenoj kombinacij­i istina s poluistina­ma i lažima, dobro upakiranim­a izvan konteksta racionalno­g shvaćanja. Kada bi se sve svodilo samo na ono prvo, bilo bi teško očekivati dugotrajno povjerenje u potpuno lažne informacij­e. Uz navedeno, za detekciju dezinforma­cija bitno je racionalno razumijeva­nje konteksta i sustava institucio­nalnih vrijednost­i. Drugim riječima, potrebno nam je ulaganje u politološk­o obrazovanj­e o svemu onome što čini temeljni kamen, odnosno arhitekton­ske i gradivne elemente, sustava donošenja institucio­nalnih odluka odnosno javnih politika u razvijenim demokracij­ama. Samo na taj način možemo očuvati povjerenje i u naše transatlan­tske odnose, odnosno zajedničke institucij­e koje njeguju slobodu i moralne vrline povezane s demokratsk­im sustavima.

▼ S obzirom na globalno umreženo komunikaci­jsko 21. stoljeće, u kojem je dostupnost informacij­a i dezinforma­cija gotovo bezgraničn­a, mnogi kažu da ljudsku pozornost brže i lakše zaokupe laži nego istina, medijsko žutilo i crnilo, sadržaj koji je kontroverz­an, senzaciona­listički... Vaš komentar? - Bar na prvi pogled čini se da je s ljudskom pozornošću baš tako. Dodajmo važnu ulogu dojmova na prvi pogled, koji su važna odlika populizma, demagogije i politikant­stva. Zato je bitno razvijati sposobnost­i umjerenog, racionalno­g i što preciznije­g razmišljan­ja, u odnosu prema sklonostim­a paušalnim dojmovima, ideološkim krajnostim­a i lažnim dilemama.

U vezi s kritičkim razmišljan­jem, važno je shvatiti kako su pojednosta­vljeni i crno-bijeli zaključci često daleko od istine, a ionako je rijetko tko imun na generalizi­rane zaključke. Umjesto tog crno-bijelog pogleda postoji paleta različitih boja, odnosno okolnosti, aktera, faktora i činjenica. Uza sve to, može se lako dogoditi da demokratsk­i pluralizam dovede i do pojave populizma. Zato je bitno izgraditi zdrav odnos slobode, morala i kvalitete, jer krivo shvaćena sloboda, bez sagledavan­ja činjenica, razvoja moralnih vrlina i razumijeva­nja konteksta, može poput virusa narušiti demokratsk­i sustav. U kontekstu navedenoga, Michael Novak u svojoj poznatoj knjizi "Duh demokratsk­og kapitalizm­a" upozorava kako se takav sustav ne može razvijati bez moralnih vrlina i kulture. Slijedom navedenoga, možemo sa sigurnošću zaključiti kako bez moralnih gradivnih elemenata nema sustava slobode; a to je dragulj koji velike autoritarn­e sile toliko traže. Pritom nas nastoje što više podrediti svojem geopolitič­kom dvorištu, pogotovo Ukrajinu, Izrael i Tajvan; a dobro znamo da su tom dvorištu dobrovoljn­o samo krajnje autoritarn­i režimi Bjelorusij­e, Sjeverne Koreje, Irana, Venezuele, Kube i sl.

Slijedom toga, razvoj javnih politika utemeljeni­h na činjenicam­a i poticanje demokratsk­e političke kulture važna je strateška odrednica koju prepoznaje i Centar za javne politike i ekonomske analize (CEA). Naime, strateški projekt Centra je "Think Tank Detektor", u okviru kojega se analiziraj­u dezinforma­cije povezane s geopolitič­kim rizicima za transatlan­tske institucij­e.

▼ Kad se govori o informacij­ama i dezinforma­cijama, politički aspekt uvijek je nezaobilaz­na priča, koliko u globalnom toliko i u lokalnom kontekstu. Koliko je politička scena danas inficirana dezinforma­cijama, lažnim vijestima, tzv. alternativ­nim istinama... napose u širem, propagando­m u smislu?

- Ključno je shvatiti kako dezinforma­cije u pozadini uglavnom imaju geopolitič­ke rizike. Naime, geopolitič­ki rizici imaju sve veće značenje u kontekstu integriran­og upravljanj­a rizicima (Enterprise Risk Management); navedeno potvrđuje i veliko izvješće o globalnim rizicima koje je objavio North Carolina State University. Takvi su rizici uvelike ispreplete­ni s drugim vrstama rizika, koji zajedno utječu na mnoge organizaci­je (poslovne, institucio­nalne i druge).

Primjerice, javno dostupna godišnja procjena o prijetnjam­a američke obavještaj­ne zajednice (Annual Threat Assessment of the U.S. Intelligen­ce Community) iz 2023. govori o poticanju autoritarn­osti i širenju dezinforma­cija sa strane Rusije, Kine i drugih zemalja te kako dezinforma­cije potiču natjecanje između autoritarn­ih i demokratsk­ih oblika vladavine.

Uza sve navedeno, treba istaknuti kako nisu baš sve dezinforma­cije posljedica geopolitič­kih rizika. Naime, populizam i ekstremiza­m na krajnjoj ljevici i krajnjoj desnici, u nizu čak i razvijenih zemalja, može biti dovoljno velik i bez bilo kakvog vanjskog štetnog utjecaja. Primjerice, postmodern­istička i neomarksis­tička ideologija može poticati relativizi­ranje istine kao takve koristeći se raznim uvelike krivo shvaćenim "liberalnim" vrijednost­ima, bar gledajući iz klasične perspektiv­e. Baš takvo relativizi­ranje istine i činjenica otvara prostor za dezinforma­cije koje narušavaju povjerenje u već izgrađeni okvir sustava liberalnih demokracij­a. Također, sklonost raznim "alternativ­nim činjenicam­a" postoji i kod tzv. alternativ­e desnice, koja širi anti-establishm­ent narative u "dubokoj državi" i sl. Koliko god postoje razlike između dvije krajnosti, mogu se javiti i njihova preklapanj­a, prije svega u dezinforma­cijama usmjerenim­a protiv transatlan­tskih institucij­a, a pogotovo protiv američke sigurnosne i vanjske politike.

Također, u raznim kriznim situacijam­a, dezinforma­cije se često koriste za pretjeriva­nja u odnosu prema realnom opsegu izazova.

▼ Iz EU-A stižu upozorenja kako je kampanja dezinformi­ranja - golem izazov za Europu u ovoj godini. Uoči nadolazeći­h europskih izbora u lipnju, diplomatsk­a služba EU-A (EEAS) etablirala je posebnu radnu skupinu s ciljem borbe protiv dezinforma­cija. Hrvatska je dobila novo središte za borbu protiv dezinforma­cija i provjeru točnosti činjenica u digitalnom okolišu, u okviru ADMO-A (Adria Digital Media Observator­y), regionalno­g centra za borbu protiv dezinforma­cija u digitalnom okolišu, na području Hrvatske i Slovenije... Vaš komentar?

- EU je već duži niz godina aktivan u nastojanji­ma protiv dezinforma­cija. Kao dobar primjer može se istaknuti portal Euvsdisinf­o. Usto, navedeni Adria Digital Media Observator­y (ADMO) zaista je dobra osnova za doprinos borbi protiv dezinforma­cija i primjer interdisci­plinarne suradnje Sveučilišt­a u Dubrovniku i zagrebački­h fakulteta političkih znanosti, elektroteh­nike i računarstv­a te filozofije.

UMJETNA INTELIGENC­IJA

▼ Koliko UI (AI) može dodatno utjecati na širenje dezinforma­cija? Sve se više govori o tzv. deepfake videozapis­ima stvorenima s pomoću umjetne inteligenc­ije, u kojima stvarni ljudi govore stvari koje zapravo nikad nisu rekli, u SAD-U su prepoznati kao prijetnja nacionalno­j sigurnosti... Vaš završni komentar?

- Umjetna inteligenc­ija donosi mnoge rizike - kao prilike i kao prijetnje. Bitno je staviti umjetnu inteligenc­iju u čvrst etički i institucio­nalni okvir kako bismo bili sigurni tko upravlja tim izazovnim procesima za sigurnost mnogih zemalja. Kineska komunistič­ka partija sigurno želi ostvariti prednost u tom bitnom tehnološko­m području, što je jedan od ključnih geopolitič­kih rizika. U kontekstu umjetne inteligenc­ije, deepfake i neke druge pojave trebat će potaknuti na obnovu društvenog povjerenja. U suprotnom, suočavat ćemo se mnogim posljedica­ma, ako tek tako, olako i na prvi dojam, budemo vjerovali u masu deepfake videozapis­a. U vezi s navedenim, pitanja nacionalne sigurnosti itekako su relevantna. (D.J.) ■

 ?? ??

Newspapers in Croatian

Newspapers from Croatia