MANIPU ČINJEN SVE JE O

MRAČNA STRANA KAMPANJE: K LAŽNIH VIJESTI IZVAN KONTRO

Uz nadolazeće izbore u ključnim demokratskim zemljama, uključujući SAD, Ujedinjeno Kraljevstvo, Indiju i još neke države diljem Europske unije, među njima i Hrvatsku, superizborna godina stavila je dužnosnike u stanje pripravnosti zbog geopolitičkih neprijatelja poput Rusije i Kine, koji će s pomoću dezinformacija i kibernetičkih napada pokušati preokrenuti glasove u svoju korist, piše i ugledni Politico.

O toj temi posljednjih dana oglasili su se i brojni ugledni političari, stručnjaci, kao i mediji. Predstavnici EU-A, odnosno službe zadužene za (raz) otkrivanje dezinformacija i borbu protiv njih, već se nalaze u alarmantnom stanju. Tako je i povjerenik EU-A za vanjsku politiku Josep Borrell za DW upozorio na opasnost od kampanja dezinformiranja uoči izbora u Uniji. Radi se o akcijama kojima se upravlja iz inozemstva. Stoga je i diplomatska služba EU-A, European Union External Action Service (EEAS), već etablirala posebnu radnu skupinu s ciljem borbe protiv dezinformacija. Ona je objavila izvještaj u kojem se nabraja 750 slučajeva ciljanih dezinformacija od - inozemnih aktera. Većina dokumentiranih (dez)informacija potječe iz Rusije, ta zemlja, kako pišu autori studije, "pokušava opravdati svoju agresiju na Ukrajinu". Većina dezinformacija usmjerena je protiv Ukrajine, a slijede Sjedinjene Američke Države, Njemačka i Poljska. Pogođeno je gotovo 150 institucija, uključujući EU, NATO, ali i medijske kompanije poput Deutsche Wellea, Reutersa ili Euronewsa. U svom drugom godišnjem izvještaju o dezinformacijama EEAS govori o konstantnim "namjernim, strateškim i koordiniranim pokušajima manipuliranja činjenicama, poticanju zbunjenosti, unošenju jaza i širenju straha".

UPALJENI ALARMI

Inače, Borrell je jedan od najviše rangiranih političara EUA, i on je sam često bio cilj kampanja dezinformiranja. Prilikom predstavljanja izvještaja ovaj problem nazvao je jednom od najvećih sigurnosnih prijetnji našeg vremena. "Ne radi se o bombi koja te može ubiti, već o otrovu koji napada tvoj način razmišljanja", upozorio je Borrell, te dadao kako dezinformacije postoje oduvijek, "ali sad smo mnogo podložniji toj prijetnji jer se informacije šire brzinom svjetlosti". Opasnost je to veća što će ove godine na birališta biti pozvano oko 50 posto odrasle populacije svijeta, što je bogomdana prigoda koju će pokušati iskoristiti dezinformatori i manipulatori svih vrsta! U 2024. se održava 60-ak izbora na Zemlji. Mnogi bi se mogli naći na meti "zloćudnih inozemnih aktera", upozorava Borrell. A to se prošle godine moglo promatrati, primjerice, u Španjolskoj. "Dva dana prije izbora ruski su agenti hakirali službenu web-stranicu regionalne vlade u Madridu", objasnio je Borrell. Oni su, kako je dodao, na internetu upozorili građane da se (već ugašena) baskijska teroristička organizacija ETA reaktivirala, te da planira napade na biračka mjesta. Usto, dezinformacije često imaju za cilj delegitimiranje izbora, i to tako da se šire nedokazane tvrdnje o izbornoj manipulaciji, o utjecaju iz inozemstva na ishod izbora, odnosno o nepoštenim praksama.

Borrellovi i EEAS-OVI prigovori ciljaju na Rusiju, ali u distribuciji dezinformacija često sudjeluju i domaći izvori. "Promatramo mnoštvo dezinformacija od aktera iz EUA", kaže Tommaso Canetta iz Pagella Politica, političke organizacije koja se posvetila provjeri činjenica, te dodaje: "Posebno su štetne i opasne dezinformacija kada ih šire političari i tradicionalni mediji." Borrell u tom kontekstu govori o "bitki narativa", o borbi u kojoj se mora pobijediti. Ruske dezinformacije on je nazvao "potpuno razvijenim instrumentom rata". No u izvještaju EEAS-A upozorava se na to da se potencijalne rizike ne precijeni. Brzo otkrivanje i proaktivno djelovanje protiv dezinformacija igra važnu ulogu među stanovništvom, baš kao što važnu ulogu igra i jačanje medijske kompetencije građana, tvrdi se. Premda su za mnoge građane EU-A predstojeći Europski izbori manje važni od nacionalnih izbora, "još veći rizik je u tome da bi ekstremističke snage mogle utjecati na promjenu konsenzusa oko određenih pitanja, a time i na stav EU-A prema njima", upozorava Canetta. S dezinformacijama i manipulacijama u svezi valja naglasiti još jedan aspekt - kibernetičku (ne)sigurnost! Stoga EP jača napore da bi zaštitio integritet izbora od kibernetičkih napada i kampanja dezinformiranja. Greg Lesnewich, viši istraživač prijetnji u tvrtki za kibernetičku sigurnost Proofpoint, rekao je da prijetnja iz Kine, iako je također rizik, nije ista kao iz Rusije: "Kineski pokušaji utjecaja mnogo

Predstavnici EU-A, odnosno službe koje su zadužene za (raz) otkrivanje dezinformacija i borbu protiv njih, već se nalaze u alarmantnom stanju...