ŠTUKE I ŠARANI U EUROPSKOM RIBNJAKU

Uzimajući u obzir širu sliku svijeta posljednjih godina, napose širi društveni kontekst, koliko je, gledajući prije svega 21. stoljeće, digitalno doba postalo i svojevrsna industrija strahova, pitali smo izv. prof. dr. sc. Ivana Tantu s Odjela za komunikologiju Sveučilišta u Dubrovniku.

- Ne bih se složio s vama da smo u dobu kada je na djelu, kako kažete, "industrija strahova", naime, strahova je bilo otkada je svijeta i vijeka, osvrnimo se malo na naša djetinjstava, pa ćemo vidjeti da je tamo bila sva hrpa Baba Roga, Krampusa, raznih opakih tipova koji su samo čekali da vas se dočepaju jer niste htjeli jesti ili pisati zadaću. Kako smo rasli, tako su se i te pošasti polako mijenjale, pa sada živimo u strahu od kojekakvih pohara i užasa. Osvrnemo li se povijesno, ustanovit ćemo da je strah uklesan u onu latinsku - Primus in orbe deos fecit timor., u prijevodu, Prve je na svijetu bogove stvorio strah. "Bogove" kojih se plašimo i dandanas kreira strah. Dakle, ništa nova pod suncem nebeskim!

▼ Katastrofične prognoze slušamo svaki dan - koje i kakve treba odmah odbaciti kao neutemeljene, a koje uzeti u obzir kao realno opasne za sadašnjost i budućnost, ako je to uopće moguće...?

- Ako ne sudjelujete u onome što se danas naziva informiranje, vi ste najčešće neinformirani, dočim, ako sudjelujete, često ste krivo informirani. Jedan je učeni čovjek svojedobno rekao kako bi novine, koje su tada bile prevladavajući medij informiranja, trebalo čitati sedam dana nakon kupnje. Tada bi se vidjelo koliko je gluposti napisano u njima. Danas smo se toliko ubrzali da informaciju moramo dobiti odmah, međutim, pričekamo li, neće se ništa epohalno dogoditi. Konačno, sjetite se onoga što sam već nekoliko puta ovdje izjavio, mediji žive na krizi i od krize, prema tome, da na uzrujavate amigdalu konzultirajte više medija i potom izvucite sredinu.

Odjel za komunikologiju Sveučilišta u Dubrovniku ▼ Kad smo kod strahova općenito, napose onih koji su komunikacijski naglašeni kao opasni, koliko smo njima opsjednuti između ostalog svjedoči i poseban aspekt - kampanja dezinformiranja, koji se uzima kao jedan od najvećih izazova za Europu u ovoj godini, prije svega u kontekstu predstojećih EU izbora. Strah je toliki da je diplomatska služba EU-A (EEAS) etablirala posebnu radnu skupinu s ciljem borbe protiv dezinformacija kako bi se spriječilo da se netko sa strane (Putin, recimo) umiješa u EU izbore... Vaš komentar?

- Naravno da je potrebno boriti se protiv dezinformacija i divizivne propagande, to uostalom nije ništa nova, konačno, kada ste spomenuli Vladimira Vladimiroviča, taj se već odavna trebao raspasti od svih mogućih boleština ovog svijeta, bar kako su i koliko o tome pisali svjetski mediji, ali, na žalost, ništa od toga, za sada! Provjera činjenica je s jedne strane uvjet bez kojeg je nemoguće upravljati sistemom, pa tako i višenacionalnom aglomeracijom kao što je EU. Međutim, provjere svega i svačega, kako bi se spriječilo dezinformiranje, mogu lako prijeći u lov na vještice, a samim tim potaknuti i nove strahove. Previše se oslanjamo na mrežu i portale, a zanemarili smo osobni razgovor sa, recimo, biračima. Čini mi se da tu leži moguće rješenje ovog pitanja.

▼ Prema podatcima koje je iznio Josep Borrell, u golemom broju slučajeva radi se o akcijama kojima se upravlja iz inozemstva. Većina dezinformacija usmjerena je protiv Ukrajine, a slijede Sjedinjene Američke Države, Njemačka i Poljska. Pogođeno je gotovo 150 institucija, uključujući EU, NATO, ali i medijske kompanije poput Deutsche Wellea, Reutersa ili Euronewsa! Kamo to sve vodi, živimo li doista u vremenu kad je dezinformacija postala najsnažnije oružje propagande i komunikacije...? - Danas su najvažniji ljudi na Zemlji - električari! Neka se udruže prema onom sloganu: Električari svih zemalja, ujedinite se! I isključe struju na nekoliko dana. Vratili bismo se u kameno doba. Previše se oslanjamo i previše uzimamo zdravo za gotovo suvremene tokove komuniciranja. Pritom mislim na internet, portale i platforme. Vjerujem da iza većine hakerskih napada stoje najobičniji banditi koji žele novac, naravno, u jednom dijelu na djelu su i tajne službe, ali onda bi se njima trebale baviti također tajne službe! Uostalom, svaka država na ovom svijetu ima obavještajnu i kontraobavještajnu službu!

▼ Prošle godine Hrvatska je dobila novo središte za borbu protiv dezinformacija i provjeru točnosti činjenica u digitalnom okolišu, u okviru ADMO-A (Adria Digital Media Observatory), regionalnog centra za borbu protiv dezinformacija u digitalnom okolišu, na području Hrvatske i Slovenije... Vaš komentar?

- Želim im puno sreće i malo posla, iako znam da će im sreće trebati, a posla imati i preko glave. Provjera činjenica i njihova ispravljanja vrlo su često sadržani u onoj narodnoj: Dok istina navuče hlače, laž je već obišla zemaljsku kuglu.

▼ I da zaključimo Hrvatskom. Kad se radi o komunikacijskoj retorici na našoj političkoj sceni, posebno aktivnoj uoči nadolazećih parlamentarnih izbora, postaju li dezinformacije ključni alat kampanje i kod nas (u SAD-U je, vidimo i slušamo, to posebna priča)? Drugim riječima, koliko domaći dežurni dezinformatori, uključujući i pojedine medije, štete zdravoj (ako takve uopće ima) komunikaciji, razmjeni mišljenja, poštovanju normi ponašanja, odgovornosti u cjelini? Ili je pred nama novi uzlet dezinformatorske propagande iz pojedinih stranaka...?

- Čak i kada smo osnovali Vijeće za medije, koje je na stanoviti način trebalo biti regulator, izdavači su se potrudili da taj oblik nadzornog tijela eutanaziraju prije rođenja. Prema tome, ne treba se čuditi što nema poštovanja normi, etičkog ili čak i moralnog ponašanja. U takvoj bari uvijek je bilo puno krokodila, a što se tiče stranaka, tu ću citirati Otta von Bismarka, koji je u sličnoj prigodi prije koju stotinu godina izjavio: "Štuke u europskom ribnjaku ne dopuštaju nam da budemo šarani!" Kako tada tako i danas! (D.J.) ■