ULAZIMO U DOBA PLATFORMSKOG NOVINARSTVA
Moć medija odavno je prepoznata kao ključan faktor u formiranju mišljenja javnosti. Povijest nas je u negativnom smislu o tome puno naučila, sjetimo se, primjerice, zloglasnog Josepha Goebbelsa... Gledajući širu i dublju sliku, jesu li za širenje dezinformacija najviše krivi mediji - pitali smo dr. sc. Tamaru Kunić, asistenticu na Odsjeku za komunikologiju Fakulteta hrvatskih studija.
- Ne bih rekla da su za širenje dezinformacija najviše krivi mediji, ali svakako snose dio krivnje. Istraživanja posljednjih godina pokazuju kako se dezinformacije, ali i govor mržnje i netolerantne ideologije, najčešće šire u zatvorenim online grupama i na društvenim mrežama. Problem nastaje kada tradicionalni mediji i portali počnu prenositi informacije s društvenih mreža ne držeći se jednog od osnovnih postulata novinarstva, a to je da informaciju treba provjeriti iz nekoliko izvora. Nažalost, svjedočimo tome da su online mediji prepuni informacija koje preuzimaju s društvenih mreža kako poznatih i slavnih, tako i političara, bez ikakve dodatne provjere i konteksta. Problem je i što vrlo često službene informacije dolaze s društvenih mreža, prenose se objave i statusi političara, te im se, bez obzira na to što nisu objavljene klasičnim, institucijskim priopćenjem za javnost, objavom u medijima daje legitimitet. Naravno, ne smijemo bježati od činjenice da postoji i medijski sadržaj koji se svrstava uz određenu političku opciju, oglašivače ili neke druge centre moći i koji odstupa od novinarske etike.
▼ U čemu je zapravo "fatalna privlačnost", da se tako izrazim, dezinformacije (lažnih vijesti, alternativnih istina, pa i teorija urota...)? Što je zajedničko svim štetnim sadržajima koji kreiraju informacijski poremećaj u kojemu je građanima teško razlikovati vjerodostojnu informaciju od obmanjujuće ili lažne?
- U informacijske poremećaje spadaju dezinformacije, pogrešne informacije i zlonamjerne informacije. Dok su dezinformacije stvorene s namjerom da obmanu javnost, te često poslije budu upakirane u lažne vijesti, kojima je
Asistentica na Odsjeku za komunikologiju Fakulteta hrvatskih studija namjera da zavaraju čitatelje, pogrešne informacije su rezultat nenamjerne pogreške, no ljudi im vjeruju kao da su činjenice. Zlonamjerne informacije bile bi one koje su točne, ali plasirane s namjerom da se našteti nekoj osobi ili organizaciji. Istraživanje Instituta Reuters o stanju u medijima za 2023. godinu pokazalo je da društvene medije kao izvor vijesti koristi čak 52 posto ispitanika u Hrvatskoj, pa onda ne čudi ni količina dezinformacija, pogrešnih informacija i zlonamjernih informacija, koja im je dostupna preko digitalnih platformi. Iako su velike platforme, poput Googlea, Mete i Tiktoka s Europskom unijom potpisale kodeks za suzbijanje dezinformacija, Europska komisija nedavno je izvijestila kako platforma X (bivši Twitter) ima posebno veliki broj objava koji šire obmanjujući i uznemirujući sadržaj. Ono što je zajedničko takvom sadržaju jest da je često vrlo