OPORBA JE I DALJE BEZIDEJNA, BEZ KVALITETNE RETORIKE

Oaktualnoj društveno-političkoj situaciji u Hrvatskoj, napose predizbornoj kampanji za parlamentarne izbore koja se svakog dana sve više zahuktava, kao i o drugim aktualnim pitanjima s političke i komunikacijske scene, razgovarali smo s Ankicom Mamić, komunikacijskom stručnjakinjom i vlasnicom Agencije IMC iz Zagreba.

▼ Kako se vama čini dosadašnja predizborna kampanja? Tko se od oporbe pokazuje najaktivnijim i najpoduzetnijim, s novim idejama, ili su svi više-manje neinventivni u izbornoj retorici, ali s inventivnim udjelom dezinformacija i manipulacija, što im zamjeraju i neki neutralni politički komentatori, uz obvezatno navođenje Mosta u takvom kontekstu?

- Oporba je i dalje bezidejna i u onome što čujemo i gledamo, ne vidimo inovativnosti ni kvalitetne retorike. Svi su i dalje tvrdo i čvrsto unutar svoga biračkog tijela. Most, koji je možda najglasnija oporba, nikako ne prelazi magičnih 10 posto podrške građana, SDP stagnira ili pada, a Možemo! nastavlja padati nekoliko mjeseci zaredom. Vidjet ćemo u prvom sljedećem istraživanju javnog mnijenja hoće li imenovanje Ivana Turudića za novog državnog odvjetnika naštetiti HDZ-U i oporbi donijeti neke političke bodove. Dosada se oporba nije dobro snalazila i nijednu veću aferu, pa tako ni ovu, nije uspjela kapitalizirati na način da podigne svoj rejting. ▼ Kampanja je već sada burna i žestoka, no što bi u narednom tjednima moglo biti glavna tema u raspravama između oporbe i vladajućih? Hoće li Turudić i dalje biti aktualan...?

- U svim izbornim kampanjama ima i manipuliranja i difamiranja. Svaka stranka koja kreće u izbornu utrku pokušava nametnuti svoj narativ kako bi bar dio neodlučnih i nezainteresiranih birača pridobila na svoju stranu. Mislim da su difamacije tek počele i da ćemo svjedočiti puno većem kaosu kada se objavi datum izbora i kada krene prava izborna kampanja. Svaku situaciju, pa tako i ovu oko izbora oko novog državnog odvjetnika, svaka stranka interpretira sukladno svojim interesima. I svima je njima primarno važan njihov interes, a tek onda možda neki javni interes. Ono što sa sigurnošću možemo reći da će tema imenovanja novog državnog odvjetnika biti jedna od glavnih u predizbornoj kampanji, da će se oporba u svojim nastupima na nju stalno vraćati i da neće biti tako brzo zaboravljena.

Komunikacijska stručnjakinja i vlasnica Agencije IMC iz Zagreba ▼ Kad smo kod komunikacijskog aspekta, informacija i dezinformacija, politički aspekt također je nezaobilazna priča, koliko u globalnom toliko i u lokalnom kontekstu. Koliko je politička scena općenito u svijetu danas inficirana dezinformacijama, lažnim vijestima, tzv. alternativnim istinama..., napose u širem propagandom u smislu? Iz EU-A stižu upozorenja kako je kampanja dezinformiranja - golem izazov za Europu u ovoj godini...

- Ja bih rekla da je to izazov za cijeli svijet s kojim se kao čovječanstvo u cjelini ne nosimo dobro. Hrvatska u tome nije ni bolja ni gora od drugih. Globalna priroda interneta i društvenih medija omogućuje brzo širenje dezinformacija, pa je borba protiv lažnih vijesti danas važna tema za mnoge vlade i organizacije diljem svijeta jer fenomen dezinformacija može destabilizirati politički sustav, podijeliti društvo i utjecati na političke procese. Zbog svega toga pada interes mladih ljudi za društvena i politička zbivanja, iako njihova budućnost uvelike ovisi o politici. To je velika opasnost i za sada se nigdje u svijetu ne vide dobra rješenja za borbu protiv dezinformacija.

▼ Postaju li dezinformacije ključni alat kampanje i u nas (u SAD-U je, vidimo i slušamo, to posebna priča)? Drugim riječima, koliko domaći, dežurni dezinformatori, uključujući i pojedine medije, štete zdravoj (ako takve uopće ima) komunikaciji, razmjeni mišljenja, uvažavanju normi ponašanja, odgovornosti u cjelini? Ili nam predstoji novi uzlet dezinformatorske propagande iz pojedinih stranaka...?

- Uvijek je bilo dezinformacija i propagande i bit će. Tehnologija danas svakome daje mogućnost da bude medij i pogoduje plasiranju i širenju propagandnih štosova, lažnih vijesti i jeftine političke manipulacije. Politika je time najviše kontaminirana zbog same činjenice da je najvidljivija, ali nije pošteđen ni korporativni sektor. Danas je jako važno raditi na medijskom opismenjavanju stanovništva, a medijska pismenost trebala bi biti i dio obrazovnog kurikuluma. Druga stvar koja je jako važna i mislim da u tome Hrvatska izrazito loše stoji, to je povjerenje u institucije i tu zapravo ima najviše prostora za djelovanje. Međutim, ne vidim da se ijedna hrvatska institucija ozbiljno bavi svojom reputacijom, i to nije dobro za društvo u cjelini. Kao država smo u tome zakazali. (D.J.) ■