ZONA INTERESA:

Tko kontrolira južni ulaz u Pojas Gaze?

Dia Rashwan uvjeren je da bi svaki pokušaj Izraela da povrati sigurnosnu kontrolu nad područjem između Pojasa Gaze i Egipta ozbiljno zaoštrio odnose između dvije zemlje. "Svaki izraelski korak u tom smjeru dovet će do ozbiljne prijetnje egipatsko-izraelskim odnosima", rekao je prije nekoliko dana šef Državne informativne službe, koja je direktno odgovorna predsjedniku Egipta, u online priopćenju o takozvanom Filadelfijskom koridoru. O toj temi za DW piše Kersten Knipp, čiji prilog, uz neznatno skraćenje i prilagodbu, prenosimo u ovom broju Magazina.

Početkom siječnja Wall Street Journal izvijestio je kako je Izrael informirao Egipat o planovima za vojnu operaciju ponovnog preuzimanja kontrole nad tim koridorom. Koridor mora biti "u našim rukama", izjavio je izraelski premijer Benjamin Netanyahu 30. posinca. Samo tako se može obustaviti krijumčarenje i osigurati demilitarizacija Pojasa Gaze. Nepuna dva tjedna poslije on je ponovio zahtjev: Izraelska kontrola pojasa "mogućnost je za ono što ja nazivam južnom barijerom", rekao je 13. siječnja.

IZAZOV KRIJUMČARENJA

Filadelfijski koridor je 14 kilometara dugačak dio zemlje koji se proteže duž granice između Egipta i Pojasa Gaze. Još 1979. Izrael i Egipat zaključili su mirovni sporazum koji je regulirao i zajedničku granicu. Od tada se zajednički granični prijelaz nalazi u gradu Rafahu. Nakon napada Hamasa 7. listopada, koji EU, SAD i druge države klasificiraju kao terorističku grupu, postavlja se pitanje kako velike količine oružja koje Hamas već tri mjeseca koristi u napadima na Izrael, uprkos masovnim izraelskim vojnim operacijama, dospijevaju u zemlju. Ne može se isključiti da su one u Pojas Gaze ušle preko egipatske granice, posebno kroz tunele - sumnjaju u Izraelu.

Izrael se potpuno povukao iz Pojasa Gaze 2005. godine. U istoj godini obje su se zemlje u takozvanom Filadelfijskom sporazumu dogovorile da će Egipat kontrolirati granični koridor između svojeg teritorija i Pojasa Gaze sa 750 graničara. Pritom je dogovoreno da Egipat neće preuzimali čisto vojne funkcije u tom pojasu. U skladu s tim je i njihovo naoružanje, kao što je ograničen broj jurišnih pušaka i lakih strojnica. Tu su i zemaljski radarski uređaji, manji broj policijskih snaga, logističkih i vozila za pružanje pomoći, kao i manji helikopteri. Upotreba teških oklopnih vozila zabranjena je sporazumom. Tom stavkom Izrael je ponajprije želio osigurati da Sinaj više ne predstavlja vojnu prijetnju njegovoj teritoriji. Egipat je u više navrata uništavao tunele za krijumčarenje u graničnom pojasu. No, s obzirom na količinu oružja koje Hamas i dalje koristi, ne pitaju se samo u Izraelu je li Egipat doista uspio potpuno spriječiti krijumčarenje.

Oštar ton u krugovima oko vlade u Kairu o planovima za sigurnosnu zonu pod kontrolom Izraela u Filadelfijskom koridoru u početku se mogla objasniti općom zabrinutošću, kaže stručnjakinja za Bliski istok i Egipat Sonja Hegasy iz berlinskog Leibniz centra za moderni orijent. "Egipat gleda sa zabrinutošću na mogućnost da samo izraelske snage kontroliraju koridor." Ona je u intervjuu za DW istaknula da se time implicitno optužuje Egipat da nije uspio zaustaviti krijumčarenje. Zabrinutost je da bi, ako bi zemlja popustila pred izraelskim zahtjevom, to bilo ravno priznanju vlastite nesposobnosti, pojašnjava ona i dodaje: "Svoju neprisutnost u toj zoni Egipat bi to doživio kao narušavanje svojih sigurnosnih interesa." Izraelsko-egipatska sigurnosna suradnja postojala je u pograničnom području i ranije - čak i ako se njoj od Kaira rado pridaje manje značenje. Sudeći po brojnim međunarodnim medijskim izvještajima, autoritarni predsjednik Abdel Fattah al-sisi, na primjer, pokušao je 2019. spriječiti emitiranje intervjua koji je prethodno dao američkom kanalu CBS. U njemu je naveo da Egipat i Izrael u većoj mjeri nego ikada prije surađuju u borbi protiv militantnih milicija. "Imamo širok spektar suradnje s Izraelcima", rekao je tada Al-sisi.

Pri tome su, prema tadašnjim medijskim izvještajima, izraelski dužnosnici javno hvalili saradnju s Egiptom. Vlada u Kairu od Izraela je dobila dozvolu za stacioniranje trupa, tenkova i borbenih helikoptera na sjevernom Sinaju za borbu protiv tamošnjeg ogranka terorističke organizacije ISIS, pisalo je tada u izvještajima. Takva je suradnja pak vrlo nepopularna u velikom dijelu egipatske populacije. Stoga je to izvještavanje bilo nezgodno za al-sisija, unatoč tome što je on time mogao poentirati u Izraelu i zapadnim zemljama. Trenutni spor oko toga stoji i u kontekstu rasprave o budućnosti Pojasa Gaze, smatra Sonja Hegasy. Predodžba da bi Izraelci mogli ponovo, nakon okončanja rata, naseliti ovo područje trenutno je ponovo tema rasprava - čak se i eksplicitno zagovara od ekstremno desno orijentiranog dijela aktuelne izraelske vlade.

Ministri iz desničarske konzervativne vladajuće stranke Likud premijera Benjamina Netanyahua sudjelovali su na političkoj konferenciji usmjerenoj k tome cilju, održanoj u nedjelju (28. siječnja) u Jeruzalemu. Sam je Netanyahu planove za ponovno naseljavanje Pojasa Gaze nakon rata pak opisao kao nerealne. No, prema medijskim izvještajima, ministar policije Itamar Ben-gvir, koji se smatra desničarskim ekstremistom, pozvao je, između ostalog, da se izraelski doseljenici vrate u Pojas Gaze i druge dijelove Zapadne obale; prema njegovim riječima, Palestince koji tamo žive treba "ohrabriti" da emigriraju. To je jedini način da se spriječi još jedan masakr poput onog 7. listopada, istaknuo je.

NEJASNA BUDUĆNOST

I u izraelskim sigurnosnim krugovima raspravlja se o pitanju budućnosti Pojasa Gaze. "Izrael ne želi dugoročno biti odgovoran za Pojas Gaze, ali pitanje je kako osigurati da taj pojas ostane demilitariziran", rekao je neimenovani visoki izraelski vojni dužnosnik, a prenosi Wall Street Journal, te dodao: "To je dilema. Jedina mogućnost da se kontrolira to područje je kontrola onoga što u njega ulazi i iz njega izlazi." U bliskoj budućnosti i tijekom sljhedećih desetljeća Izrael će morati kontrolirati svoje granice iz sigurnosnih razloga, rekao je izraelski dužnosnik.

“Egipćani takve rasprave vjerojatno tumače kao naznaku da Izrael želi ponovo kontrolirati granicu", kaže stručnjakinja za Bliski istok Hegasy, te upozorava: "Iza toga stoji veće pitanje, što će se u biti dogoditi s Pojasom Gaze. A na to pitanje dosada nitko ne može odgovoriti." Na to se, prema njezinim riječima, nadovezuju i mnoga druga pitanja: "Recimo, kako će (u budućnosti) biti osigurane granice Pojasa Gaze, kuda one prolaze - i što će se dogoditi sa stanovništvom. Naravno, Egipat o tome ne želi već sada donositi odluke - ni direktno ni indirektno", zaključuje Hegasy. ■