KIBORZI MEĐU NAMA

Moždani implantati mogu imati velik utjecaj na zdravlje ljudi. Kompanija Neuralink Elona Muska prvi je put testirala implantat na čovjeku...

Neuralink je ugradio svoj prvi "brain-computer interface", skraćeno BCI čip, u ljudski mozak. Suosnivač kompanije Elon Musk naglasio je 29. siječnja na svojoj platformi X da su rezultati "obećavajući". O toj temi piše Frederick Schwaller, čiji prilog iz DW-A prenosimo uz neznatno skraćenje i prilagodbu.

Razvoj je trajao osam godina. Od svog osnivanja 2016. kompanija je razvijala kompjuterski čip koji se implantira u mozak i prati aktivnost tisuća neurona. Čip, nazvan "Telepathy", sastoji se od male sonde s 1024 elektrode pričvršćene na fleksibilne niti koje su tanje od ljudske kose. Svaka elektroda bilježi električnu aktivnost neurona u mozgu, ali ne "upravlja niti usmjerava" neurone. Neuralink kaže da želi pomoći pacijentima s neurološkim bolestima kao što su paraliza ili sljepoća izazvane neurološkim deficitom. Međutim, Musk također povezuje moždani čip s drugim ambicijama, koje podsjećaju na znanstvenu fantastiku. "Budućnost će biti čudna", rekao je Musk 2020. godine. Musk želi povezati mozak s kompjuterom, kako bi pristupio informacijama i sjećanjima zakopanima u dubinama mozga. To podsjeća na znanstvenofantastični film "Matrix" iz 1999. Poduzetnik Musk je također govorio o opremanju ljudi "supervizorskim" sposobnostima i omogućavanju ljudske telepatije. To bi, kako je rekao, moglo pomoći čovječanstvu da pobijedi u ratu protiv umjetne inteligencije.

FANTASTIKA ILI STVARNOST

Ali - jesu li Muskove znanstvenofantastične ideje uopće izvedive? Odgovor je: Nisu! "Ne možemo čitati misli ljudi. Količina informacija koje možemo dekodirati iz mozga vrlo je ograničena", ističe Giacomo Valle, neuroinženjer sa Sveučilišta u Chicagu. Juan Alvaro Gallego, BCI istraživač na Imperial College u Londonu, slaže se s kolegom iz SAD-A. Teško je zamisliti da BCI može čitati naše misli, rekao je Gallego. "Osnovni problem je u tome što zapravo ne znamo gdje i kako se misli pohranjuju u mozgu. Ne možemo čitati misli, ako ne razumijemo neuromehanizme", rekao je Gallego za DW. Musk je Neuralink-tehnologiju predstavio 2019. godine. Tada je pokazao svinju s Neuralink-čipom ugrađenim u mozak, kao i snimak majmuna koji svojim umom, odnosno mislima, kontrolira reket za stolni tenis. Međutim, BCI potencijal to uveliko premašuje.

Gallego ukazuje na to da je tehnologija prvobitno razvijena kako bi pomogla u komunikaciji ljudima s ozljedama kralježnice ili stanjima kao što je Locked-in sindrom. Kod tog sindroma pacijent je potpuno svjestan, ali ne može pomaknuti ni jedan dio tijela osim očiju i osjeća se kao zatvorenik u vlastitom tijelu. "Kada bi se interna komunikacija tih pacijenata, odnosno njihove misli, mogla prevesti u riječi na kompjuteru, to bi promijenilo njihov život", ističe Gallego. U takvim slučajevima BCI je koncipiran tako da snima električne signale iz neurona u motoričkom korteksu (regija moždane kore uključena u planiranje, kontrolu i izvođenje spontanih pokreta) i da ih šalje u kompjuter, gdje se zatim pojavljuju u obliku teksta.

Vjeruje se da motorički korteks nije uključen u razmišljanje. Umjesto toga, tijelu se šalju upute za kretanje kao što su pokreti jezika i mišića čeljusti prilikom govora. Ono što elektrode stvarno bilježe jest motorički plan - točnije, krajnji rezultat svih procesa u različitim dijelovima mozga (senzornim, jezičnim, kognitivnim) potrebnim za kretanje ili govor. Dakle, BCI zapravo ne bilježi misli, nego plan mozga za micanje prsta u jednom smjeru, nogu ili otvaranje usta kako bi proizveo zvučni signal kao što je "aah".

Još jedan znanstveni skok dogodio se 2016., kada je Barack Obama, tadašnji američki predsjednik, stisnuo robotsku ruku Nathana Copelanda. Copeland, paraliziran nakon prometne nesreće, osjetio je Obamin stisak ruke i dodir kože. "Ovo je pokazalo još jednu sposobnost BCI-A. Umjesto da se koristi elektrodama, koje snimaju mozak i tumače predstojeće pokrete, on stimulira mozak sićušnim strujama, odnosno elektrosignalima, koje bude osjetila", rekao je Gallego.

OPERACIJE ZA SVAKOGA

Do sada su se moždani kompjuterski čipovi, Bci-evi, poput Neuralinka i Arraya iz Ute, koristili samo u pojedinačnim slučajevima. "Sve kliničke primjene BCI-A još su u fazi istraživanja i nisu implementirane u kliničku praksu", kaže neuroinženjer Valle. Neuralink je prošle godine pokušao dobiti odobrenje Američke agencije za lijekove (FDA) da testira svoju tehnologiju na ljudima. Međutim, nadležni su odbili taj zahtjev navodeći znatne sigurnosne probleme. Odobrenje FDA-A konačno je stiglo u svibnju 2023. Operacija mozga nije dječja igra. Čak i ako invazivna metoda, potrebna za povezivanje kompjuterskog čipa BIC s mozgom, prođe dobro, postoji rizik od infekcije ili odbacivanja uređaja od imunosnog sustava dugo vremena nakon implantacije. Dugoročno, kaže Valle, BCI nosi sa sobom “brojne etičke probleme” koji se moraju pomno razmotriti, i to od istraživača, kompanija, agencija za financiranje, regulatora i samih korisnika. ■