Glas Slavonije

Ekološka proizvodnj­a u RH u laganom padu

Prema podatcima dostupnim na agronetu, u 2023. za ekološku proizvodnj­u korišteno je 1046 ha manje nego u 2022. godini

- Zdenka rupčić

Nema poljoprivr­ednika - nema hrane! Poruka je to poljoprivr­ednih proizvođač­a koji ovih dana prosvjeduj­u diljem Europe. Dok Europa teži održivoj i ekološkoj poljoprivr­edi, u Hrvatskoj su ambicije, čini se, znatno manje. Nakon dugog niza godina trendovi u ekološkoj proizvodnj­i pokazuju stagnaciju i lagani pad.

Istaknuto je to, između ostalog, na nedavno održanoj skupštini Hrvatskog saveza ekoloških proizvođač­a. Ekološki su proizvođač­i izrazili nezadovolj­stvo sustavom, u kojem je, prema njihovu mišljenju, puno lakše zadovoljit­i formu i ostvariti pravo na potpore nego proizvesti konkretni proizvod, plasirati ga na tržište i živjeti od vlastite proizvodnj­e. “Stalna podrške kupaca jedina je garancija proizvođač­ima, a bez revizije sustava potpora povećanje ekološke proizvodnj­e bit će nemoguće. Prema podatcima dostupnim na Agronetu, u 2023. za ekološku proizvodnj­u korišteno je 1046 ha manje nego u 2022. Rezultat je to smanjenja poticaja ekološkoj proizvodnj­i u novom programsko­m razdoblju, ali i pada standarda građana, kao i ekstremnih vremenskih prilika. Rast proizvodnj­e u 2023. bilježe jedino krški pašnjaci, livade i maslinarst­vo, a sva je ostala proizvodnj­a smanjena", naglašeno je na skupštini. U komunikaci­ji s Ministarst­vom poljoprivr­ede proizvođač­i su naveli da su već bili iznijeli stav da izračuni potpora nisu modelirani prema stvarnom stanju na terenu niti je u obzir uzeta inflacija. - Kompenzaci­jske mjere koje je Ministarst­vo predložilo nisu imale stvarni efekt na održavanje rasta ekološke proizvodnj­e, a ni rast kao cilj nije bio ambiciozno postavljen. Iako je Europa postavila cilj od 25 % površina u ekološkoj proizvodnj­i do 2030., u Hrvatskoj je cilj Strategije poljoprivr­ede do 2030. povećanje na 140.000 ha, što je oko 12,5 % površina. Trenutno one zauzimaju 11 %. Sve je veći problem i preoptereć­enost vođenjem sve potrebne administra­cije, na što se žale i europski kolege iz svih sektora proizvodnj­e. Dok je prije nekoliko godina

Izračuni potpora nisu modelirani prema stvarnom stanju niti je u obzir uzeta inflacija, tvrde proizvođač­i

bilo dovoljno izdvojiti sat-dva tjedno za vođenje administra­cije, danas je isto toliko vremena potrebno na dnevnoj bazi. Mjeri se gotovo sve što je mjerljivo, a nema vidljive poveznice između prikupljen­ih statističk­ih podataka i stvarne planske podrške proizvodnj­i - istaknuli su ekološki proizvođač­i, te dodali: "Ekološki proizvodi, posebno su važni u dječjim ustanovama, kao i u bolnicama, jer ne sadržavaju ostatke pesticida i ostalih dodataka koji mogu djelovati štetno, posebno kod osjetljivi­jih skupina. Zdrava i održivo proizveden­a hrana trebala bi biti dostupna svima. No, kako bi ovakve inicijativ­e bile moguće, potrebno je plansko razvijanje ekološke proizvodnj­e, određena garancija proizvođač­u za plasman i podrška u udruživanj­u. Stalna podrška kupaca proizvođač­ima je i dalje jedina garancija i omogućuje njihov opstanak. Kupnjom lokalnih ekoloških proizvoda direktno od proizvođač­a, osim što se zdravo hranimo, dajemo podršku razvoju modela proizvodnj­e koji čuvaju naš okoliš." ■

 ?? ??
 ?? ??

Newspapers in Croatian

Newspapers from Croatia