NAJEZDA: Pas ih lovi, a dobro uhranjeni štakori trče po cijelom dvorištu

Baranjka: Zavlače se ispod auta te kidaju žice, ciče po šupi te izviru iz porušene susjedne kuće čija šuta nije odvezena

Na veliku najezdu štakora ovih dana, i to na nekoliko područja, požalilo nam se više čitatelja, pitajući se pogoduje li joj i topla zima, južina koja je za nama.

- Naš pas, a riječ je o odraslom njemačkom ovčaru, vreba ih i lovi po cijelom dvorištu, no oni bez bojazni trče preko njega. Veliki su, veći no inače, dobro uhranjeni, suprug i ja nismo ih dosad toliko vidjeli. Nema gdje ih nema po dvorištu, u šupi, ambaru, čardaku, rupa do rupe… - požalila nam se čitateljica iz zapadnog dijela Baranje na, kako kaže, pravu invaziju mrskih glodavaca

“Stvorili uvjete"

- Ušli su i pod automobil i pregrizli žice. Muž je mljeo kukuruz i odmah su se stvorili zbog onih par zrna šrota što je palo dolje. Kad je otvorio tu prostoriju, cičali su kao da ih je u njoj bilo sto… Žale se i drugi u susjedstvu. Ne volim navečer zbog njih ni van. Sve je od njih puno rupa... - kaže čitateljica.

Slične pritužbe stižu i od čitatelja iz okolice Donjeg Miholjca, iz Valpovštine.

Za odgovor na upit događa li se s glodavcima nekakva izvanredna situacija, iako na navedenom području ta tvrtka nema koncesiju za deratizaciju, zamolili smo direktora Pestrida iz Bilja, Halila Salhu, koji kaže da s područja gdje oni imaju koncesiju, a riiječ je o južnoj Baranji, osječkom prstenu, nekim općinama u brodskom, vinkovačkom kraju…, takvih dojava nemaju. Dodaje, Pestrid je obavio svu potrebnu deratizaciju – proljetnu, jesensku… - Dotični su vjerojatno stvorili uvjete za razvoj štakora, poput dostupnosti hrane i dr.

Vjerojatno je dostupan kukuruz, vjerojatno je čardak na svinjcu i dostupan je štakorima. Pravi čardak ne može biti dostupan nijednoj životinji, no pravih čardaka vidio sam možda jedan-dva u životu – znači, pogrešno je "svinjac dolje, čardak gore", što su idealni uvjeti za razvoj štakora. Pravi čardak je na metar i pol visine, na stupcima od željeznih cijevi da se štakori ne mogu popeti, a cijeli je objekt zaštićen gustom metalnom mrežom. U suprotnom, oni se unutra liježu - kaže Salha. Na upit pogoduje li topla zima najezdi i "hrabrosti" da dvorištem trče psu vučjaku usprkos, kaže:

- A djeluje na sve nas, sigurno da ovakvo vrijeme u ovo doba nije normalno.

Ističe, prvenstveno je bitna higijena, stanje dvorišta dovesti na higijenski nivo, na građevinski nivo, svinjac napraviti tako da štakor nema pristup, kao ni u prostore za skladištenje hrane poput čardaka, šupa, da se kukuruz stavlja u bačve itd.

Porušena kuća

Naša sugovornica tvrdi da upravo to i čine – kukuruz, kaže, drže u bačvama, čardak im je izgrađen zasebno od svinjca – na visini, gnojnica ograđena.

- Organske otpatke bacamo kokošima oduvijek, no nikad prije nije bila takva najezda štakora. I susjedi imaju taj problem, a nemaju ni kukuruz ni svinje. Stara kuća do naše srušena je prije 10 15 godina, a vlasnici su srušeno samo poravnali, no taj građevinski otpad nisu odvezli i odatle izviru. Čula sam i od mnogih drugih da žive u starim, napuštenim, porušenim kućama. Uzeli smo sredstvo protiv štakora i prilikom prošle deratizacije, ali ne pomaže - kaže naša sugovornica.

Pestrid dijeli instruktivne letke na kojima stoji da se pod obvezatnom, preventivnom deratizacijom kao općom mjerom podrazumijevaju i sve mjere kojima se stvaraju nepovoljni uvjeti za ulaženje, zadržavanje i razmnožavanje štetnih glodavaca na površinama, u prostorima ili objektima, a koje su korisnici obvezatnih DDD mjera dužni provoditi. To je niz higijensko-tehičkih mjera (sprječavanje kapanja vode, zadržavanja vode u lokvama itd.), građevinsko-tehničkih (zatvaranje svih otvora oko dovodnih i odvodnih instalacija itd.) i fizikalnih mjera, poput upotrebe ultrazvuka, ljepljivih vrpci i dr. ■

Pestrid upozorava na dostupnost hrane, krivo pozicionirane i izgrađene čardake, bacanje organskog otpada