Krađe identiteta i lažni oglasi ostaju bez kazne
Imena uglednih znanstvenika često se zlorabe za reklamiranje lažnih lijekova
Ugledni znanstvenik Ivan Đikić godinama je žrtva krađe identiteta na internetu, na kojem nepoznati kriminalci prodaju lažne medicinske proizvode potpisujući da Đikić jamči njihovu kvalitetu. Na pitanje je li vidio reklamu koja mu se pripisuje Đikić je potvrdio da se lažne reklame ponavljaju više od dvije, tri godine u raznim verzijama. "Uvijek, u svim tim prilikama, koriste se neke moje slike s lažnim najavama", rekao je.
Nedovoljno upozorenje
Sličnu sudbinu doživljavaju i drugi uglednici poput znanstvenika Miroslava Radmana i liječnika Josipa Paladina. Nepoznati prevarant preko niza web-stranica pripisuje Radmanu lijek za tlak, a Paladino je otprije izjavio da netko koristi njegovo ime za promoviranje lijekova, s kojima nema ništa. Druga, znatno raširenija pojava temelji se na velikom broju oglasa koji su usmjereni na osjećaje potencijalnih korisnika. Takvi oglasi jamče da od kapi koje prodaju "svi bolovi nestaju za pet minuta", uz često sugestivnu ilustraciju, zatim da gljivice "nestaju u trenu" itd. Poruke koje reklamiraju lijekove ili laku zaradu pojavljuju se na portalima među vijestima. Često su označene vrlo sitnim napomenama da su oglas ili preporuka, no ocjena je da za nedostatno medijski pismene čitatelje, koji sadržaje uzimaju zdravo za gotovo, to nije dovoljno upozorenje. Ni jedna od nadležnih institucija nije Hini poslala konkretan odgovor o opsegu protuzakonite kampanje niti je dostavila statistiku njezina suzbijanja. Agencija za elektroničke medije (AEM) pobrojila je zakonske odredbe koje reguliraju oglašavanje. "Budući da se radi o pojavi koja je sve češća, broj pritužbi građana je u porastu, te u nastojanju da joj pristupimo interdisciplinarno, jača suradnja s drugim nadležnim tijelima i organizacijama kao i s kolegama iz inozemnih regulatornih tijela radi pronalaženja sveobuhvatnog rješenja za nadzor i suzbijanje te pojave i njezinih posljedica", rekli su iz Agencije.
Hrvatska liječnička komora (HLK), čiji je predsjednik Krešimir Luetić i sam bio žrtva krađe identiteta, pojavljujući se u lažnim oglasima za čudotvorni pripravak, odgovorila je da je u više navrata reagirala i upozoravala građane na lažne i netočne oglase o tzv. ljekovitim proizvodima, pripravcima ili metodama. Svoje članove uputila je da te slučajeve prijave MUP-U. HLK podsjeća da je već otprije pozvao nadležne državne institucije, posebice MUP i DORH, da sustavno sprječavaju i kažnjavaju ovakva djela. Ministarstvo unutarnjih poslova odgovorilo je da su ti oglasi pripremna radnja za izvršenje različitih kaznenih djela, najčešće različitih oblika prijevara, no napominje da se "podaci ne vode na navedeni način". Kada je riječ o slučajevima krađe identiteta, gdje su u reklama
Odgovornost i reakciju treba tražiti od aktera koji sudjeluju u informacijskom prostoru: oglašivača, oglašivačkih platformi, nadležnih regulatornih tijela i samih korisnika. Svaki bi oglašivač morao biti odgovoran za sadržaj svoje kampanje. Oglašivačke platforme trebale bi moderirati sadržaj koji objavljuju ma korištene fotografije liječnika i znanstvenika, tu se uglavnom radi o kaznenim djelima prijevara kao predikatnom djelu, gdje je počinitelj zlouporabio podatke druge osobe. Međutim, kaže MUP, službenu statistiku ne vode prema načinu počinjenja kaznenog djela prijevara te ne raspolažu podatkom koliko ih je izvršeno krađom identiteta.
MUP raspolaže ukupnim podacima za kazneno djelo "prijevare" bez obzira na način počinjenja. Tako je u 11 mjeseci 2023. prijavljeno 1934 kaznena djela prijevare, što je 4,3 posto više nego u istom razdoblju 2022. Od toga je razriješeno 1312 kaznenih djela, ili 67,8 posto. MUP je dodatno odgovorio da nije zaprimio podnesak, prijavu ili žalbu osobe vezano uz navedene krađe identiteta. Glede mjera koje je poduzela "u vezi s oglasima koji se pojavljuju u elektroničkim publikacijama, a u kojima se oglašavaju razni proizvodi za vene, bore, tinitus, višak kilograma i dr. te uz koje se nerijetko navode imena liječnika koji te proizvode navodno preporučuju", Agencija za elektroničke medije odgovorila je da Vijeće nije izricalo sankcije. Samo je dalo preporuku pružateljima medijskih usluga. Vijeće je svjesno ovog problema, pa je prošle godine zatražilo da se na okolnost nejasno označene audiovizualne komercijalne komunikacije očituje devet pružatelja elektroničkih publikacija - Hanza Media, RTL Hrvatska, Večernji list, Nacional News Corporation, Indeks Promocija, Motus Media, Hrvatski Telekom, Telegram Media grupa i Novi list.
Čista manipulacija
Nakon primitka očitovanja Vijeće je izdalo preporuku o načinu označavanja pokroviteljstva u elektroničkim publikacijama, apostrofirajući pri tome problem nejasno označene audiovizualne komercijalne komunikacije koja se distribuira preko tvrtki kao što su Linker Media, Midas Network i druge. Upozorilo je i na okolnosti zavaravajućeg oglašavanja, oglašavanja različitih medicinskih preparata, oglašavanja metoda liječenja i lijekova koje prati i isticanje zdravstvenih i prehrambenih tvrdnji. Vijeće je pozvalo pružatelje medijskih usluga elektroničkih publikacija da usklade svoje poslovanje s pozitivnim zakonskim propisima. Veličina hrvatskog tržišta digitalnog oglašavanja za 2022. iznosila je 221,9 milijuna eura uz simboličan rast od 1,3 posto u odnosu prema prošloj godini, kazao je profesor marketinga na Sveučilištu J. J. Strossmayera u Osijeku Antun Biloš. Uz napomenu da je u 2023. predviđen rast ulaganja u digitalno oglašavanje za više od 10 posto, zaključuje kako digitalni marketing u Hrvatskoj ima velik utjecaj na način na koji subjekti komuniciraju s ciljnim skupinama i promoviraju svoje proizvode ili usluge. Taj profesor marketinga smatra da odgovornost i reakciju treba tražiti od četiri strane aktera koji sudjeluju u tom informacijskom prostoru: oglašivača, oglašivačkih platformi, regulatornih tijela i samih internetskih korisnika. Svaki oglašivač morao bi biti odgovoran za sadržaj svoje kampanje i način na koji je oblikovana. Oglašivačke platforme trebale bi moderirati sadržaj koji objavljuju i razvijati takve kontrolne mehanizme koji će onemogućiti plasiranje neadekvatnog sadržaja. Jednako tako, nadležna regulatorna tijela trebala bi provoditi nadzor nad sadržajem i kampanjama kako bi osigurala poštovanje pravila i tržišnih standarda, smatra Biloš. Jedna od oglašivačkih platformi, Linker media, odgovorila je da oglašivač samostalno koristi tu platformu i na taj način plasira oglase koji dalje nakon klika vode na njihov "landing page". Linker je obvezao oglašivače na zakonito postupanje svojim općim uvjetima, a u slučaju njihovih kršenja ima mogućnost reagirati. Međutim, Linker kao platforma za razmjenu sadržaja i distribuciju oglasa nije ovlašten utvrđivati etički prihvatljivo oglašavanje, jer se oglašavanjem kao takvim ne bavi, odgovorio je. Predsjednik Udruženja marketinga pri HGK-U i Etičko povjerenstvo tog udruženja nisu odgovorili na pitanja vezana uz etičko poslovanje platformi. Saborska zastupnica i istraživačica medija Katarina Peović smatra da bi takvo oglašavanje trebalo biti sankcionirano jer cilja zaradu na temelju čiste manipulacije. "Riječ je o tome da se zbog profita u kapitalizmu radi sve, pa i lažno oglašava", kazala je. Priznaje da postoje razne udruge za zaštitu potrošača i državni inspektorat, ali smatra da je pravo pitanje što je danas "javni prostor", odnosno "javna sfera". Ako se nekad javna sfera odnosila na trg, kafić, vijećnicu, kazalište... - onda se danas taj termin odnosi i na internet i društvene mreže, upozorava. ■