Više bicikliranja, manje mesa, skuplje stanovanje

Život europskih građana znatno će se promijeniti uspije li klimatski plan EU-A

Godina je 2040. i zelena revolucija Europske unije 90 posto je dovršena. Europljani će se voziti bicklima, jesti manje mesa i lakše disati, piše Politico u svojoj viziji budućnosti života na kontinentu uspije li klimatski plan EU-A.

Klimatska je neutralnost 2040. nadohvat ruke jer je blok uspio smanjiti svoje zajedničke emisije stakleničkih plinova na desetinu razine iz 1990., u skladu s ciljem predloženim prije 16 godina. Rezultat je transformirani kontinent, ali stići do toga nije bilo lako: vladajuće koalicije su se raspale, tvrtke su zatvorene, a poljoprivrednici su više puta opsjedali Bruxelles.

Novi stil života

Europljani sada više voze bicikle i jedu manje mesa. Ruralna područja imaju manje krava na ispaši i više električnih kabela iznad glave. U EU-U više nema rudnika ugljena, ali poslovi u zelenoj proizvodnji cvjetaju. Ukratko, smanjenje od 90 posto do 2040. zahtijeva da Europa preinači svoje gospodarstvo, promijeni svoje krajolike i stil života.

Globalno zatopljenje u međuvremenu je također prouzročilo promjene. Južne zemlje EU-A ljeti ograničavaju rad na otvorenom. Industrija skijaškog turizma u Alpama je u kolapsu. Iz klimatiziranog Berlaymonta Europska komisija raspoređuje sve veću vatrogasnu flotu u borbi protiv žestokih požara i posreduje između regija koje se svađaju oko prava na vodu. Ipak, nemoguće je reći hoće li se ova zamišljena budućnost ikada dogoditi jer klimatske politike nailaze na otpor. Europski poljoprivrednici bune se, a nadolazeći izbori mame zakonodavce da obećaju svojim biračima zelenu tranziciju bez napora. Međutim, gledajući vlastitu procjenu EU-A i nedavna izvješća Europskog znanstvenog savjetodavnog odbora za klimatske promjene, jedno je jasno: ako Europa želi postići klimatsku neutralnost, promjene su neizbježne. Ne postoji jednostavan put. Dakle, pod pretpostavkom da sve ide po planu, što je pod velikim upitnikom, evo kako bi život u Europi mogao izgledati za 16 godina.

Što je u vašem hladnjaku 2040.? Vjerojatno manje životinjskih proizvoda. Ta je promjena u prehrani pomogla Europi da znatno smanji emisije. Domaće životinje i dalje su u EU-U glavni izvor metana, drugog najvećeg pokretača globalnog zatopljenja, ali manja potražnja za mesom i mliječnim proizvodima dovela je do smanjenja broja stoke i emisija. Bruxelles i vlade država članica primijenili su različite mjere kako bi potaknuli ljude da konzumiraju više hrane biljnog podrijetla. Bolje pogledajte sadržaj svog hladnjaka: možda postoji deklaracija o intenzitetu ugljika. Možda ste kupili te kobasice od umjetnog mesa jer su bile jeftinije od pravih, jer je povezivanje emisija ugljika s hranom podiglo cijene mesa. Za poljoprivrednike je tranzicija značila agrikulturnu revoluciju. Sve je manje farmi stoke. U 2023. znanstveni savjetnici EU-A predviđali su pad potražnje do 50 posto. Poljoprivrednici su također prisiljeni oštro smanjiti upotrebu gnojiva na bazi dušika, što zahtijeva promjenu poljoprivredne prakse kako bi prinosi bili stabilni. Izvori prihoda poljoprivrednika također su se morali dramatično promijeniti. Pritom su mnogi iskoristili prednosti novog tržišta uklanjanja ugljika kako bi zaradili skladištenjem CO2 na svojoj zemlji, posebno na područjima koja su se prije koristila za ispaše. Ipak, kako Europa postupno ukida upotrebu fosilnih goriva, poljoprivreda je sada najveći izvor emisija na kontinentu. Ako EU želi postići klimatsku neutralnost 2050., sektor će morati još više smanjiti svoje zagađenje.

Ako ste 2020-ih svoj dom grijali plinskim ili uljnim radijatorom, vjerojatno ste ugradili električnu toplinsku pumpu. Što južnije živite, veća je vjerojatnost da u vašem domu sada postoji klima-uređaj, jer temperature redovito prelaze 40 Celzijevih stupnjeva. No unatoč korištenju izmjenične struje zgrade diljem EU-A troše manje energije zahvaljujući elektrifikaciji i

2040. godine zelena revolucija trebala bi biti 90 posto završena boljoj izolaciji. To također vjerojatno znači manje račune za struju. Upotreba bilo kojeg fosilnog goriva je skupa jer su porezi na ugljik porasli, a subvencije su ukinute.

Europljani su smanjili svoju ukupnu potrošnju. To bi moglo značiti da svjesno kupuju manje novih stvari, ali velik dio smanjenja skriven je u opskrbnom lancu jer proizvođači sve više rabe reciklirane materijale. Neke su vlade uvele mjere za zaustavljanje porasta životnog prostora za prosječnog Europljanina jer sve više ljudi živi samo, što povećava potražnju za energijom i materijalima. Nove mjere kreću se od osobnih olakšica za CO2 do programa i poreznih poticaja koji pomažu parovima da se presele u manje stambene objekte nakon što im se djeca isele. S obzirom na troškove renovacije, "relativna cijena stanovanja vjerojatno će biti viša" do 2040. godine, predviđa Komisija.

Socijalni nemiri

Sada iziđite. Većina osobnih automobila je električna, 60 posto automobila na cestama ima nultu stopu emisije. Kako bi to postigao, EU je 2035. postupno ukidao prodaju novih automobila na fosilna goriva, unatoč oštrom protivljenju konzervativaca. Električni automobili nisu jedina promjena. Došlo je do rasta javnog prijevoza i kratkoročnog "rentanja", što je također povezano s nastojanjem da se troši manje. Umjesto da posjeduju svoje bicikle, sve više ljudi oslanja se na zajedničke gradske bicikle. Osim toga, urbanisti rade na tome da potaknu više ljudi na pješačenje i vožnju biciklom projektiranjem gradova u kojima su škole i supermarketi manje udaljeni. Što se tiče putovanja na duže relacije, više se ljudi koristi vlakovima kad je to moguće. Oporezivanje i cijene ugljika učinili su letove skupljima, tako da se na vikend-izlet na Ibizu ili poslovna putovanja na konferencije diljem Europe odlazi sve manje.

EU je gotovo dekarbonizirao cijeli svoj elektroenergetski sustav do 2040. Unija sada uglavnom radi na obnovljivim izvorima energije, uz podršku nuklearne energije. Prometni sektor, uz stalnu potražnju za naftom, sada je najveći potrošač fosilnih goriva. Energetska tranzicija postala je sve vidljivija posljednjih godina. Osvrnite se oko sebe i primijetit ćete krajolik prošaran s više prijenosnih tornjeva i više kabela koji se križaju iznad glave. Vidjet ćete i više vjetroturbina i solarnih panela. Energija na ugljen ukinuta je, unatoč protivljenju Poljske. Poslova povezanih s ugljenom više nema. Očekuje se da će "zapošljavanje u industriji fosilnih goriva biti na zanemarivoj razini", kako je to procijenio EK 2024. Tržište rada se promijenilo jer je Europa napustila ugljik i sektore poput proizvodnje motora s unutarnjim izgaranjem, a rastu poslovi u obnovi zgrada, proizvodnji čistih tehnologija i gospodarenju resursima. Zbog toga su se prekvalificirale stotine tisuća Europljana, naročito muškaraca, jer poslovi nestaju u sektorima u kojima ih je više zaposlenih od žena. Industrijske emisije pale su za 85 posto između 2015. i 2040. Neke su tvrtke morale promijeniti cjelokupne proizvodne procese. Drugi neutraliziraju svoje preostale emisije tehnologijom za hvatanje ugljika, koja je sama po sebi postala posebna industrija, skupljajući CO2 prije nego što uđe u atmosferu. Do sada je svijet vjerojatno prešao temperaturni prag od 1,5 Celzijevih stupnjeva. Međutim, svaki djelić stupnja zagrijavanja koji klimatski napori EU-A pomažu spriječiti spasit će živote i smanjiti utjecaj na prirodu i ekonomiju. Ipak, u 2024. godini opseg potrebnih promjena izgleda kao recept za socijalne nemire. Pretprošli tjedan farmeri su zapalili vatru ispred Europskog parlamenta, a EU još nije ni pokušao obuzdati svoje zagađenje metanom... ■