NAJČUDNIJI EKSPONATI VRIJEDNI DIVLJENJA
Predstavljeni su predmeti iz njemačke, kenijske i hrvatske prošlosti
Zavičajni muzej Slatina i treću godinu zaredom nastavlja ciklus predavanja Muzejske tajne, pokrenut kako bi javnosti približio muzejske eksponate i priče o njima, ali i zainteresirao prisutne za očuvanje materijalne i nematerijalne baštine svoga područja.
Svjedoci prošlosti
Govoreći o kulturnoj baštini kao ugroženoj kategoriji, kustos Srđan Đaričić ustvrdio je da ona pod utjecajem prirodnih, socioekonomskih ili političkih promjena nestaje, a muzeji pripadaju ustanovama čije je poslanje čuvati baštinu i kroz čije djelovanje ona progovara.
– Ove godine naša ustanova obilježava 40 godina od osnutka i u tih 40 godina kroz ruke kustosa, tehničara, preparatora, fotografa prošlo je više od 13.000 muzejskih predmeta. I kada mi, djelatnici muzeja, govorimo o našim predmetima, tada o njima govorimo s poštovanjem jer ih ne promatramo kao materijal, oblik ili dimenziju, nego kao svjedoke prošlosti – rekao je Đuričić i najavio priče o predmetima koje krase superlativi, u početku najneobičniji.
Prva tri predmeta iz fundusa Zavičajnog muzeja Slatina prava su rijetkost i doista je teško na prvi pogled prepoznati čemu su služila. Prvo je predstavljen metalni predmet čiju izvornu funkciju stariji posjetitelji muzeja možda mogu prepoznati, a mlađe podsjeća na hobotnicu. Prema informacijama koje je iznio kustos Đuričić, predmet datira iz tridesetih godina prošlog stoljeća i potječe iz Berlina.
– Proizvođač ovog nadasve čudnog predmeta je Kurt Baege, tvrtka specijalizirana za proizvodnju električnih aparata, koja je djelovala u vrijeme Weimarske Republike i Trećeg Reicha. Riječ je o profesionalnom frizerskom sušilu za kosu, poznatijem kao hauba. Njegova upotreba je vrlo jednostavna i za nju je potreban samo nosač i utičnica kao izvor električne energije. Unutar gornjeg dijela je ventilator koji upuhuje zrak u grijače, te tako zagrijan zrak prolazi kroz ove zavijene cijevi i izlazi preko sitnih perforacija. Upitna je sigurnost ovog uređaja, s obzirom na mogućnost kvara ili pak pada na glavu, s obzirom na to da je riječ o predmetu težem od pet kilograma. Predmet je donirao poznati brico Ivica Novaković iz Kozica, koji ga je dobio 1997. godine od frizerke Vere Ambruš iz Slatine – ispričao je kustos Đuričić.
Nije poznato kada i kako je ta hauba stigla u Slatinu, ni koliko je dugo bila u upotrebi. Nedostatni su i podatci o brijačnicama u prošlosti, zna se tek da je godine 1905. na prostoru kotara Slatina službeno upisano sedam brijačnica, a 1928. sedam brijačkih radnji bilo je u samom trgovištu Podravska Slatina. Od tridesetih godina 20. stoljeća uvode se registri obrtnika, pa se od tada može pratiti broj frizera u Slatini i okolici. Drugi predstavljeni predmet zove se kibuyu, a iz Kenije, u Africi, donio ga je sedamdesetih godina prošloga stoljeća svjetski putnik, skladatelj Milko Kelemen, koji je rekao da je tri puta prošao kuglu zemaljsku i da su putovanja za njega prava inspiracija. Kibuyu se nalazi u spomen-sobi Milka Kelemena u Zavičajnom muzeju Slatina s ostalom ostavštinom velikoga skladatelja ustupljenom Zavičajnom muzeju.
Afrička tikvica
– Predmet pripada nomadskom narodu Massai, koji živi na prostoru Kenije i sjeverne Tanzanije, a čija su kretanja uvjetovana vremenskim prilikama i potrebom nalaženja boljih pašnjaka, jer osnova gospodarstva toga plemena je stočarstvo, koje se direktno odražava i na prehrambene navike zajednice. Uz sirovo meso zajednica za prehranu upotrebljava mlijeko i goveđu krv, čija mješavina, vjeruju, vraća snagu i služi za liječenje, a ispija se i u određenim prigodama. Neobična posuda kibuyu služi kao spremište za tu tekućinu. To je izdubljena afrička tikvica, duga tridesetak centimetara, opšivena kožnim remenima za nošenje i ukrašena raznobojnim perlicama u stilu raznobojne i bogato dekorirane nošnje naroda Massai.
Treći najčudniji predmet podsjeća na keramičku posudu, poput neobične čaše, ali funkcija mu nije ni slična, a zove se mamasti, ili lukovičasti pećnjak.
– Ovaj predmet odvodi nas u prostore srednjovjekovnih utvrda ili bogatijih obiteljskih objekata, a svjedoči nam o sustavu grijanja tih objekta, jer je bio sastavni dio srednjovjekovnih kaljevih peći. Njegov zanimljiv oblik zapravo je pokušaj keramičara da stvori što veću površinu iz koje toplina može isijavati. Ovi primjerci pronađeni su na širem slatinskom prostoru, na području današnjih naselja Sopje i Voćin. Iako neugledni i krajnje jednostavni, ovakvi pećnjaci daju nam uvid u ekonomske prilike određenog vremena i prostora. Uz ovakve, jednostavne, pećnjake pronađeni su i reprezentativni, glazirani pećnjaci ukrašeni različitim motivima, koje su imali predstavnici isključivo visokog plemstva.
Izvorna, prvobitna funkcija predstavljenih predmeta skrivena je iza njihova zanimljivog dizajna, ili je rezultat kulturnih i ekonomskih uvjeta u kojima živi zajednica koja se njima svojevremeno koristila. Zato pripadaju najneobičnijim muzejskim eksponatima. ■
SKRIVENA IZA ZANIMLJIVOG DIZAJNA
Predmeti su prava rijetkost i doista je teško na prvi pogled prepoznati čemu su služili