Većina članica ne izdvaja dva p obranu, Hrvats
Najviše izdvajaju zemlje koje graniče s Rusijom i Ukraji
Većina od 31 članice NATO saveza ne izdvaja dva posto BDP-A za obranu, među njima i Hrvatska, i ponovo se našla na meti kritika i prijetnji bivšeg američkog predsjednika Donalda Trumpa.
Politico piše kako postoji jasan trend punjenja obrambenih proračuna članica NATO-A - što je država bliže Rusiji, to više izdvaja za obranu. U procjenama te medijske platforme za 2023. godinu Poljska predvodi listu s četiri posto BDP-A namijenjenog za obranu.
Hrvatska 16.
Varšava je prošle godine za obranu izdvojila 29 milijardi dolara, što je 12 milijardi više nego godinu prije i trostruko više u usporedbi s prošlim desetljećem, piše Washington Post. Poljsku slijedi SAD s 3,5 posto BDP-A, no kad se gledaju ukupni iznosi, Washington izdvaja više nego sve druge članice NATO-A zajedno – 860 milijardi dolara. Cilj od dva posto BDP-A za obranu dosad je ispunjavalo 11 država - Poljska, SAD, Grčka, Estonija, Litva, Finska, Rumunjska, Mađarska, Latvija, Ujedinjeno Kraljevstvo i Slovačka. Od srijede im se pridružila i Njemačka, objavili su, što je prvi put od Hladnog rata da je ta zemlja izdvojila dva posto BDP-A za obranu.
Prema Politicu, Hrvatska je s izdvajanjima od 1,8 posto BDP-A trenutno 16. u NATO-U prema tom kriteriju. Ministarstvo obrane krajem 2022. izvijestilo je kako je Hrvatska s 2,16 posto izdvajanja ispunila zadani cilj, no prema američkim medijima koji se pozivaju na podatke NATO-A, godinu dana poslije izdvajanja su ponovno bila nedovoljna. Cilj
Za WELT TV njemački ministar obrane Boris Pistorius rekao je da Trump riskira narušavanje transatlantskih odnosa i da bi “u konačnici mogao otpiliti granu na kojoj SAD sjedi”. Odbacio je prijedloge oporbe da Njemačka poveća svoj fond za vojnu obranu sa 100 milijardi eura na 300 milijardi rekavši da vlada umjesto toga treba povećati svoje redovite proračunske izdatke. To bi pomoglo u nabavi u dužim razdobljima, kaže. Usprotivio se i ideji o stvaranju zasebnog europskog nuklearnog obrambenog kišobrana. “Mogu samo upozoriti da ne započinjemo takvu raspravu samo zato što Trump, koji čak nije ni predsjednički kandidat, daje takve izjave”, ističe. Ovoga tjedna Njemačka je pokrenula izgradnju nove tvornice streljiva, koja će, kada dosegne punu proizvodnju, izrađivati 200.000 topničkih granata godišnje.
NATO: RASTU OBRAMBENI PRORAČUNI