NATO-A još osto za ka je na 1,8
Nom te su potencijalna meta napada
od dva posto, određen među NATO članicama prije dva desetljeća, nije obvezan, nego se smatra smjernicom. Tako ne misli Trump, koji je tijekom svog mandata prijetio da će povući SAD iz NATO-A ako druge članice ne budu plaćale svoje troškove. Trump, zasigurno republikanski kandidat za američke predsjedničke izbore u studenome, ponovno prijeti saveznicama da neće zaštititi te zemlje ako budu napadnute. Procjene američkih medija ipak pokazuju da sve države koje graniče s Ukrajinom i Rusijom, te su time njezina potencijalna meta, izdvajaju više od traženih dva posto. Najmanje izdvajaju Luksemburg (0,7), Belgija (1,1), Španjolska i Turska (1,3 posto).
“Od 2014., kada su samo tri članice ispunjavale cilj od dva posto izdvajanja BDP-A za obranu, do danas šesterostruko je povećan broj članica NATO-A koje to čine. Europske članice, ukupno gledajući, dosegnut će ove godine taj cilj potrošnje za obranu", izjavio je u srijedu glavni tajnik NATO-A Jens Stoltenberg. "Ove godine očekujem da će 18 saveznika potrošiti dva posto BDP-A na obranu, što je novi rekord i šesterostruko povećanje od 2014., kada su to isupnjavale samo tri članice", rekao je Stoltenberg na konferenciji za novinare uoči sastanka ministara obrane država članica NATO-A. Glavni tajnik je istaknuo da će europske članice investirati ukupno 380 milijardi dolara u obranu, što je dva posto njihova BDP-A, ali je dodao da još dio članica, koje troše manje od dva posto, mora početi više izdvajati za obranu. Ističe da će ministri obrane razgovarati o daljnjem ubrzanju proizvodnje streljiva i da je samo u proteklih nekoliko mjeseci NATO potpisao ugovore vrijedne deset milijardi dolara. "Ne bismo smjeli ostavljati prostora za pogrešne procjene ili nesporazum u Moskvi o našoj spremnosti, predanosti i odlučnosti da zaštitimo sve saveznike", rekao je.
Važno načelo
Stoltenberg je ponovio glavno načelo na kojem počiva NATO, a to je da napad na jednu članicu povlači odgovor cijelog Saveza. "Dok god zajedno stojimo iza toga, sprječavamo bilo kakav napad na neku od članica. Stoga je važno da i riječima i djelom to jasno komuniciramo", rekao je. Dodao je kako danas nema neposredne prijetnje za saveznike u NATO-U zbog te odredbe i zbog toga što je Savez od 2014. znatno povećao kolektivnu obranu. Rekao je da je to bilo potaknuto nelegalnom ruskom aneksijom Krima. Kaže kako će NATO nastaviti snažno podržavati Ukrajinu, pozdravio je odluku EU-A o paketu pomoći od 50 milijardi eura toj zemlji i pozvao Kongres SAD-A da također odobri pomoć. "To nije milostinja, to je ulaganje u našu sigurnost", rekao je Stoltenberg. Glavna tema NATO sastanka ministara obrane daljnja je potpora Ukrajini i izdvajanje za obranu.
U srijedu poslijepodne održan je i sastanak kontaktne skupine za Ukrajinu, koja okuplja više od 50 zemalja pod vodstom SAD-A. Dio sudionika bio je fizički nazočan, a dio sudjelovao videovezom. U četvrtak se sastaje Sjevernoatlantsko vijeće na razini ministara obrane, a nakon toga Vijeće Nato-ukrajina. ■