Od otpadnog mulja do komposta

Gospodarenje muljem nastalim na uređaju za pročišćavanje otpadnih voda (UPOV) postaje sve složenije i skuplje, a izazov je pomiriti koncept gospodarenja otpadom koji potiče ponovnu upotrebu i recikliranje sa zahtjevnim ekološkim standardima, konstatirano je u srijedu na skupu o toj problematici održanom u HGK - Županijskoj komori Osijek. Predsjednica strukovne skupine za zaštitu okoliša u gospodarstvu HGK ŽK Osijek Nataša Uranjek smatra da se problem s muljem počeo pojavljivati prije dvije godine promjenom zakonodavstva vezanog uz gospodarenje otpadom. "Do tada se taj mulj mogao odlagati na poljoprivredne površine i odlagališta, međutim usklađivanjem hrvatskog zakonodavstva s regulativama Europske unije to je bilo zabranjeno", kaže Uranjek. Podsjeća da su se prije desetak godina intenzivno gradili uređaji za pročišćavanje otpadnih voda i nije se razmišljalo o tome da će na tim uređajima nastajati određene količine mulja. "Svaki takav uređaj generira određenu količinu mulja koju se treba negdje zbrinuti, i to je sada postao problem jer nemamo tehnologije koje su kod nas ustrojene kako bi se sva ta količina mulja zbrinula", poručuje Uranjek. Navodi također da su količine otpadnog mulja u razdoblju od 2012. do 2021. godine porasle za 39 posto. Organizator skupa bila je osječka tvrtka Unikom, čiji je direktor Igor Pandžić istaknuo kako su na prostoru kompostane pokrenuli postrojenje za zbrinjavanje mulja s ciljem da ga miješaju s biootpadom i od toga prave kompost treće klase. "Taj kompost treće klase možemo koristiti na zelenim površinama i travnjacima, ali ne i na poljoprivrednim površinama, i to bi nam dobro došlo za održavanje naših zelenih površina u Osijeku", kazao je Pandžić napominjući kako im je cilj da to zaživi i u Hrvatskoj i da zakonodavac ne ukine obradu mulja kojom se dobiva treća klasa komposta. T.prusina ■