Potrebno je više Poljoprivrednih stručnjaka

Pogrešno je što Europska unija (EU) pri utvrđivanju zelene ambicije nije uvažila različite polazne osnove država članica te propisivanjem jednakih obveza za sve dovodi u ugrozu nastavak poljoprivredne proizvodnje u Hrvatskoj.

Kazala je to između ostalog predsjednica Odbora za poljoprivredu Marijana Petir prilikom otvaranja, u svojstvu izaslanice predsjednika Hrvatskoga sabora Gordana Jandrokovića, 59. Hrvatskog i 19. Međunarodnog simpozija agronoma, koji se u organizaciji Agronomskog fakulteta i Fakulteta agrobiotehničkih znanosti Osijek održava u Dubrovniku od 11. do 16. veljače 2024.

Revidirati politike

“Naši poljoprivrednici već sada koriste manje pesticida, umjetnih gnojiva i antimikrobnih sredstava u odnosu prema prosjeku EU-A, a ako smanjimo njihovu upotrebu, kako to EU zahtijeva, prihranu i zaštitu bilja gotovo da nećemo biti u mogućnosti provoditi, što će biti pogubno za prinose u poljoprivredi, koji su ionako već ugroženi zbog učestalih elementarnih nepogoda", istaknula je.

Podsjetila je da će hrvatski poljoprivrednici itekako ovu ambiciju osjetiti i zbog podinvestiranosti poljoprivrednog sektora, koja je izazvana kraćim razdobljem korištenja europskih sredstava, jer smo država članica postali tek prije nešto više od deset godina.

“Zbog toga je žurno potrebno revidirati europske politike i uravnotežiti ih, a što je pod pritiskom prosvjeda poljoprivrednika diljem Europe ušlo u fokus donositelja odluka te je povučen sporni prijedlog o pesticidima", rekla je Petir i dodala kako i dalje ostaje pitanje nelojalne konkurencije i loših trgovinskih sporazuma EU-A i trećih zemalja iz kojih na naše tržište ulaze proizvodi po niskim cijenama, tretirani sredstvima koja nisu dopuštena u Uniji, što je loše, ne samo za naše poljoprivredne proizvođače već i za potrošače.

“Nisu razumni ni pojačani administrativni zahtjevi u odnosu prema dobnoj i obrazovnoj strukturi naših poljoprivrednika. Poljoprivrednicima treba omogućiti da proizvode hranu, smanjiti administriranje, a poljoprivrednom i prehrambenom sektoru potrebno je osigurati adekvatnu potporu, i onu financijsku i potporu u prijenosu znanja i informacija, ali i osigurati mogućnost korištenja naprednih zelenih tehnologija, koje će im olakšati tranziciju i istovremeno im osigurati pravednu i dostojnu naknadu za hranu koju proizvode za sve nas", rekla je Petir.

Podsjetila je da na temelju prijedloga Odbora za poljoprivredu Hrvatskog sabora Zakonom o poljoprivrednom zemljištu nije dopušteno postavljanje solara na najplodnija zemljišta, na kojima treba proizvoditi hranu, te smo time, u odnosu prema drugim europskim zemljama, zaštitili interese poljoprivredne proizvodnje, no još uvijek treba otkloniti prepreke koje poljoprivrednicima stoje na putu proizvodnje zelene energije u vlastitom dvorištu, što nam također treba biti cilj.

Klimatski ekstremi

“Sposobnost brze reakcije na krize, osobito one vezane uz zdravlje biljaka i životinja i tržišne krize, ali i prirodne nepogode i ekstremne klimatske uvjete, trebaju biti prepoznate kao opasnost opstanku poljoprivredne proizvodnje", naglasila je Petir i podsjetila da je povjerenik za poljoprivredu Wojciechowski na nedavno održanoj sjednici Odbora rekao kako smatra da je uz prvi stup (izravna plaćanja) i drugi stup (ruralni razvoj) potreban treći stup ZPP-A koji bi podupirao poljoprivrednike u kriznim vremenima, što je Statutarna komisija, međutim, odbila, a to je pokazatelj nerazumijevanja problema. Resursi za poljoprivrednu proizvodnju su se, pod utjecajem raznih čimbenika promijenili te, iako Hrvatska o tom pitanju stoji dobro, jasno je da zbog utjecaja klimatskih promjena kao i zelenih politika EU-A, kao država članica moramo poduzeti određene korake. U tom smislu Petir je posebno naglasila da je u pronalaženje adekvatnog odgovora na klimatske promjene potrebno uključiti akademsku zajednicu i težiti učinkovitom i pristupu temeljenom na dokazima i znanstveno priznatim metodama, koji će garantirati sigurnost i kvalitetu hrane, ali i jačati konkurentnost poljoprivrede. ■

Marijana Petir

“Potrebno je više stručnjaka koji će svojim znanjem i savjetima usmjeravati i olakšavati rad našim poljoprivrednicima. No pitanje svih pitanja je kako zainteresirati mlqade da upišu studij agronomije, veterine, šumarstva, jer visokoškolsko obrazovanje u ovim se sektorima susreće s izazovima nedovoljne zainteresiranosti srednjoškolskih učenika za nastavak obrazovanja, što zahtijeva širu raspravu svih dionika sektora, sagledavanje trenutnog stanja, mogućnosti i prilika za nadolazeće razdoblje”, rekla je Petir te je najavila da će, na inicijativu Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Odbor za poljoprivredu održati tematsku sjednicu “Izazovi visokoškolskog obrazovanja za potrebe sektora poljoprivrede, šumarstva i veterinarstva” i pozvala sudionike Simpozija da se uključe u raspravu o doprinosu edukacije i primjene stručnih i znanstvenih znanja u poljoprivredi, šumarstvu i veterinarstvu, korištenju novih proizvodnih trendova, suradnji gospodarskih subjekata s visokoškolskim ustanovama, te potrebi modernizacije studijskih programa, kao preduvjetu za popularizaciju visokoškolskog obrazovanja u ovim sektorima i bolje pozicioniranje poljoprivredne, šumarske i veterinarske struke na tržištu rada.