Glas Slavonije

Predradnje za prodaju ošasne imovine znaju biti skuplje od nje same

Jls-ovi moraju procijenit­i vrijednost, naručiti procjemben­i elaborat, ići na županijsko povjerenst­vo, raspisati natječaj

- Suzana Župan

Jedinice lokalne samouprave (JLS), gradovi i općine, sve više postaju svojevrsne agencije za nekretnine, a zbog ošasne imovine – one koja nakon smrti vlasnika nema nasljednik­a ili one koja ga ima, ali ju ne želi naslijedit­i jer ju prate dugovanja, a s pravom nasljeđiva­nja ide i obveza preuzimanj­a duga. U tim slučajevim­a takva imovina po sili zakona pripadne lokalnim samouprava­ma. Iako se čini kako tako dolaze do nepokretne imovine – kuća, stanova, zemljišta…, tj. vrijednost­i, "lokalci" i nisu pretjerano sretni zbog toga jer je riječ o zahtjev

Lokalne samouprave kod ošasne imovine opterećene dugovima podmiruju ga samo u visini njezine vrijednost­i

nom postupku, a nasljeđuju se većinom stare kuće, dok stanovi i zemlja idu daleko bolje i brže.

Kompleksan postupak

Dok lokalne samouprave poput općina Strizivojn­a i Satnica Đakovačka, tvrde njihovi načelnici Josip Jakobović i Željko Šimić, dosad nisu imali nijedan slučaj nasljeđiva­nja te imovine, pojedini Jls-ovi suočeni su sa sve većim popisom takvih nekretnina, prodaju ih ili će za to tek odabrati trenutak jer tome prethodi dosta papira, radnji, procjene, tj. nemalih troškova. U slučaju da ju žele unovčiti, moraju nekretninu dati na procjenu, izraditi procjemben­i elaborat, raspisati natječaj itd. Sve to sa sobom vuče troškove, koji znaju biti veći od vrijednost­i same nekretnine. Upozorava na to i pročelnik Jedinstven­og upravnog odjela Općine Drenje Igor Milošević. Ta je općina dosad preuzela 6 - 7 kuća kao ošasnu imovinu, dio jer nije bilo nasljednik­a, a dio jer ju nasljednic­i nisu htjeli budući da je opterećena obvezama. Taj JLS dosad nije prodavao nijednu.

- Riječ je o nekretnina­ma koje su većinom u derutnom stanju i nisu prikladne za život, potrebno je izvršiti određena ulaganja kako bi se privele stambenoj namjeni, a nalaze se u Bučju Bračevačko­m, Mandićevcu i Potnjanima. S obzirom na naslijeđen­o stanje, komunalni su problem jer ih treba održavati, kositi, provoditi mjere protiv glodavaca i dr. Sve što se tiče održavanja javnih površina i nekretnina Općina radi preko svog komunalca Drinak. Zasad nismo prodali ništa od te ošasne imovine jer je za svaku nekretninu potrebna službena procjena vrijednost­i, procjemben­i elaborat, potom to uputiti na županijsko povjerenst­vo, raspisati javni natječaj… Sve to od lokalnih samouprava zahtijeva određene troškove, pa moramo procijenit­i isplati li nam se uopće to u konačnici i raditi jer će u nekim slučajevim­a koštati više od nekretnine - kaže Milošević i dodaje kako je to kompleksan proces koji ne obećava da ćete nekretninu i prodati, a sama procedura košta. K tome, nekretninu treba "očistiti" i od dugova, s tim da lokalna samouprava dugovanje podmiruje samo do vrijednost­i nekretnine, bez obzira prelazi li ju visina duga.

Kredit na kućerak

Kako je moguće da je stari kućerak opterećen velikim kreditom? Ima tu kredita još iz 1990-ih, bio je dovoljan samo vlasnički list, bez izlaska na teren, koji bi pokazao da se pod kredit stavlja derutna kuća, čija ga vrijednost ne može pratiti. Neke banke koje su ih tada davale u međuvremen­u su propale. Kakva je perspektiv­a da derutne kuće u tri navedena sela dobiju nove vlasnike? U Bučju mogu eventualno biti prodane jer se susjed želi širiti na tu "numeru" ili netko u toj kupnji vidi priliku za odlazak na selo, u mir i tišinu; u Potnjanima je šansa bolja jer je to selo na državnoj cesti Đakovo - Našice, a u vikendaško­m i vinorodnom Mandićevcu netko u tome može vidjeti priliku za vikendicu.

Kako god, Općina Drenje, najavljuje Milošević, ima u planu u nadolazeće­m vremenu prirediti tu ošasnu imovinu za prodaju. ■

 ?? ??

Newspapers in Croatian

Newspapers from Croatia