Potrošnja ubrzava kako se inflacija smanjuje, a zaposlenost i plaće rastu

Europska komisija u četvrtak je blago povećala procjene rasta hrvatskog BDP-A za ovu godinu.

Komisija je u zimskim ekonomskim prognozama, u kojima procjenjuje kretanje BDP-A i inflacije, zadržala procjenu rasta za 2023. godinu od 2,6 posto u odnosu prema jesenskim prognozama iz studenoga prošle godine, za ovu godinu je blago povisila procjenu rasta na 2,6 s 2,5 posto, a za sljedeću godinu predviđa rast od 2,8 posto, kolika je bila procjena i u jesenskim prognozama. "Procjenjuje se da je rast hrvatskog BDP-A ostao snažan u 2023. godini - 2,6 posto, jednako kao i u jesenskim prognozama. Gospodarska aktivnost bila je podržana domaćom potražnjom, privatnoj potrošnji pogodovalo je povoljno kretanje plaća i snažno povjerenje potrošača, mjesečni podatci o trgovini na malo upućuju na ubrzanje u četvrtom tromjesečju", navodi Komisija.

U prošloj godini je, prema procjenama Komisije, Hrvatska imala drugi najveći rast, nakon Malte, čije se rast procjenjuje na 6,1 posto. Prema predviđenom rastu u ovoj godini, Hrvatska je na petom mjestu, iza Malte (4,6 posto), Rumunjske (2,9 posto) Poljske (2,7 posto) i Cipra (2,8 posto).

Gospodarstvo u EU-U i u eurozoni u ovu je godinu nakon prigušenog prošlogodišnjeg rasta ušlo na slabijoj osnovi nego što se očekivalo. Stoga je Komisija blago smanjila procjene rasta u odnosu prema jesenskim prognozama, na 0,5 s 0,6 posto za prošlu godinu. Za ovu godinu predviđa rast od 0,9 posto u EU-U (u jesenskim prognozama bilo je 1,3 posto), a u eurozoni smanjena je procjena na 0,8 posto s 1,2 posto. Sljedeće godine previđa se rast od 1,7 posto u EU27 i 1,5 posto u eurozoni. U Hrvatskoj su prošle godine fondovi Europske unije podržali snažan rast investicija, uključujući i povlačenje sredstava iz proračunskog razdoblja od 2014. do 2020., koja su se mogla povlačiti do kraja prošle godine. Izvoz robe prošle je godine pao zbog slabe vanjske potražnje, ali je ukupno neto trgovinska bilanca pozitivno pridonijela rastu zbog snažnog izvoza usluga, pretežno u turističkom sektoru, a nakon usvajanja eura i pristupanja šengenskom području početkom 2023.

U ovoj godini EK predviđa rast hrvatskog BDP-A od 2,6 posto, uglavnom zbog snažne domaće potražnje i zbog prenošenja pozitivnog zamaha iz prošle godine. Očekuje se da će se rast potrošnje kućanstava ubrzati kako se inflacija bude smanjivala, a zaposlenost i realne plaće nastavljaju rasti. Snažna potpora rastu plaća očekuje se od državnog sektora, gdje se reformom određivanja plaća u javnom sektoru predviđaju znatna jednokratna povećanja.

Predviđa se da će se rast ulaganja i javne potrošnje usporiti, ali će ostati solidan, također u svjetlu nastavka provedbe Plana oporavka i otpornosti i očekivanog ublažavanja uvjeta financiranja.

Nakon što je rast izvoza usluga dosegnu relativno visoke razine, predviđa se usporavanje izvoza usluga, a predviđa se ponovni rast izvoza robe s postupnim oporavkom vanjske potražnje. Zbog većeg rasta uvoza očekuje se da će netoizvoz imati mali negativni doprinos rastu BDP-A.

Sljedeće godine predviđa se rast od 2, 8 posto. Rast će biti široko utemeljen, a očekuje se da će se pozitivan doprinos domaće potražnje rastu BDP-A vjerojatno smanjiti, a povećati doprinos vanjske trgovine zbog daljnjeg jačanja izvoza. Inflacija prema harmoniziranom indeksu potrošačkih cijena (HIPC) pala je za 8,4 posto u 2023., s 10,7 posto u 2022., a inflacija, ako se isključe energija i hrana, iznosila je 8,8 posto. Obje su bile veće nego u eurozoni, gdje su iznosile 5,4 posto, odnosno 5 posto bez energije i hrane. Usporavanju inflacije uglavnom su pridonijele cijene energije i prerađene hrane, a cijene usluga pokazale su se tvrdokornijima, čemu je znatno pridonio turistički sektor. ■