Britanija i Japan ušli u recesiju
Japansko gospodarstvo ušlo je u recesiju u četvrtom tromjesečju 2023. godine pod pritiskom kontinuirano slabe potrošnje kućanstava koja je bila uteg i aktivnostima u Britaniji, pokazali su u četvrtak podaci Tokija i Londona. Japanski bruto domaći proizvod (BDP) smanjio se od listopada do prosinca za 0,1 posto u odnosu na prethodna tri mjeseca kada se smanjilo za 0,8 posto. To znači da je Japan ušao u recesiju i da je zbog oštrog pada vrijednosti jena lani pao na četvrto mjesto ljestvice vodećih svjetskih gospodarstava. Na trećem je mjestu sada Njemačka. Kina je na drugom mjestu. Nominalna vrijednost japanskog BDP-A iznosila je u 2023. prema vladinim podacima 4,21 bilijun dolara, a njemačkog 4,46 bilijuna dolara. Anualizirana stopa koja pokazuje koliko bi gospodarstvo poraslo odnosno palo da se unatrag 12 mjeseci povećalo odnosno smanjilo po stopi kao u posljednja tri mjeseca iznosila je u četvrtom tromjesečju minus 0,4 posto, objavio je Tokio. U razdoblju od srpnja do rujna japansko gospodarstvo smanjilo se po anualiziranoj stopi od 3,3 posto. Pad aktivnosti usporio je ipak u odnosu prema ljetnom tromjesečju zahvaljujući 2,6-postotnom skoku izvoza u odnosu prema razdoblju od srpnja do rujna, kada je bio porastao za 0,9 posto. Osobna potrošnja, koja čini više od polovine japanske gospodarske aktivnosti, ponovo se pak smanjila, za 0,2 posto, jer su sve veći troškovi života i toplo vrijeme odvratili građane od odlaska u restorane i kupnju zimske odjeće. Ministar gospodarstva Yoshitaka Shindo naglasio je da plaće moraju rasti da bi se poduprla potrošnja. Kapitalna potrošnja smanjila se za 0,1 posto, znatno blaže nego u trećem tromjesečju. I britanski BDP smanjio se u četvrtom tromjesečju, za 0,3 posto u odnosu prema razdoblju od srpnja do rujna, kada je bio pao za 0,1 posto, izračunao je statistički ured ONS u prvoj procjeni. To znači da je i Britanija na kraju 2023. kliznula u recesiju. Potrošnja kućanstava, netoobujam trgovine i javna potrošnja smanjili su se u četvrtom tromjesečju, a njihov pad dijelom je nadoknadilo povećanje brutoulaganja u fiksni kapital. Blagi pad bilježio je uslužni sektor, za 0,2 posto.
■